1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ukrajini dozvoljeno da koristi nemačko oružje i u Rusiji

31. maj 2024.

Nemačka vlada saopštila: Ukrajini je dozvoljeno da koristi nemačko oružje protiv ciljeva na ruskoj teritoriji. Takođe je rečeno da ovim Nemačka - neće biti strana u ratu

https://p.dw.com/p/4gU7J
Nemačka vlada
Nemačka vladaFoto: dts-Agentur/picture alliance

PosleSAD, Nemačka je takođe dozvolila Ukrajini da koristi isporučeno oružje protiv ruskih ciljeva. Portparol vlade je rekao da je to u skladu sa međunarodnim pravom.

„Zajedno smo uvereni da Ukrajina po međunarodnom pravu ima pravo da sebrani od ovih napada“, navodi se u saopštenju. „U tom cilju, ona takođe može u tu svrhu da koristi oružje koje je isporučeno, i iz Nemačke, u skladu sa svojim međunarodnim pravnim obavezama”. Ukrajina je pod vojnim pritiskom, posebno u oblasti Harkov.

Prethodno su SAD odobrile upotrebu američkog oružja za ciljeve uRusiji u ograničenoj meri. Ovo se odnosi samo na kontraudare u odbrani grada Harkova na istoku Ukrajine, preneli su, između ostalih, „Politiko“ i CNN.

Nemačka vlada kontinuirano prilagođava svoju podršku razvoju rata „zajedno sa našim najbližim saveznicima i u bliskom dijalogu sa ukrajinskom vladom", objasnio je portparol vlade.

PVO sistem Patriot
PVO sistem PatriotFoto: BildFunkMV/IMAGO

Vlada: Ovo nas neće učiniti stranom u ratu

Zapadno oružje do sada je prvenstveno korišćeno za gađanje ruskih položaja u oblastima Ukrajine koje je okupirala Moskva. Postojao je strah da bi sukob sa Rusijom mogao dodatno da eskalira i da bi NATO mogao da postane zaraćena strana.

Zamenik portparola savezne vlade je to odbacio: „Uvek je bilo jasno da pružanjem oružja Ukrajini nećemo postati deo rata ili strana u ratu“, naglasio je Volfgang Bihner. Takođe, prema međunarodnom pravu, nikada nije bilo sporno da je Ukrajini dozvoljeno da se brani od ruskog agresorskog rata.

„Samoodbrana se ne završava na granici" 

Član 51 Povelje Ujedinjenih nacija kaže da se država može braniti u slučaju oružanog napada. „Ssamoodbrana se ne završava prostorno na granici napadnute države, već se u suštini proteže na teritoriju napadača“, objasnio je stručnjak za međunarodno pravo sa Univerziteta u Kelnu Klaus Kres u intervjuu za tagesšhau.de . 

„Postoje još dva, nepisana zahteva: mere samoodbrane moraju biti neophodne i proporcionalne, samo vojni napadi na vojne ciljeve su dozvoljeni – ne i na civilne. Da li je meta civilne ili vojne prirode, mora se ispitati i proceniti od slučaja do slučaja“, rekao je Kres. 

Meta se smatra vojnom ako zbog svoje prirode, lokacije, namene ili upotrebe efikasno doprinosi vojnim akcijama – i ako za napadača predstavlja jasnu prednost da uništi, neutrališe ili zauzme ovu metu.

Boris Pistorijus i ukrajinski kolega Rustem Umjerov
Boris Pistorijus i ukrajinski kolega Rustem UmjerovFoto: Jörg Blank/dpa/picture alliance

Pistorijus: „Prilagodili smo strategiju situaciji“ 

Ministar odbrane Boris Pistorijus (SPD) opisao je odluku kao „strateško prilagođavanje promenljivim situacijama“. "Ova odluka je ispravna. To je ono što smo uvek radili od početka rata koji Putin vodi protiv Ukrajine. Našu strategiju smo prilagođavali situaciji", rekao je političar SPD-a na sastanku sa moldavskim kolegom. Anatolijom Nosatiijem u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu.  

Predsednica Komiteta za odbranu Mari-Agnes Štrak-Cimerman (FDP) izjavila je za novinsku agenciju dpa: „Odluka savezne vlade je logična i važan signal s obzirom na trenutne ruske ciljeve napada“. „U principu, Ukrajini treba dozvoliti ne samo da se brani od ruskih rakete na sopstvenoj teritoriji, već bi trebalo da bude u mogućnosti da spreči njihovo lansiranje sa ruske teritorije – čak i sa oružjem koje mi isporučujemo“. 

Agnes Štrak Cimerman
Agnes Štrak CimermanFoto: Lucia Schulten/DW

Potpredsednik parlamentarne grupe CDU-CSU Johan Vadeful rekao je agenciji dpa: „Dobro je i ispravno što savezna vlada sada zauzima liniju podrške Ukrajini, koju sprovode i mnogi naši saveznici i partneri. Odlučivanje je trajalo mučno dugo, ali sada se računa rezultat, jer je vojna situacija Ukrajine ozbiljna“.

Šolc: „Izbeći eskalaciju sa Rusijom“

Nemački kancelar Olaf Šolc, koji je danas na katoličkom kongresu u Erfurtu, nije se direktno osvrnuo na saopštenje vlade. „Moramo izbeći veliki rat – rat između Rusije i NATO“, rekao je on po tom pitanju. „Istovremeno, moramo da obezbedimo da Ukrajina može da odbrani svoju nezavisnost i suverenitet“. Takođe je naglasio potrebu da se pažljivo koordinira sa „onima sa kojima smo u savezu“. Kancelar je naglasila: „To stalno iznova radimo“. 

Olaf Šolc
Olaf ŠolcFoto: Kai Pfaffenbach/Reuters/pool/dpa/picture alliance

Šolc je u utorak na sastanku sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom rekao da Ukrajina ima „sve opcije prema međunarodnom pravu za ono što radi”. Takođe je odbacio medijske izveštaje da Nemačka to zabranjuje za sisteme naoružanja koje je isporučila. Nikada nije bilo odgovarajućih saopštenja „i nikada ih neće biti“.

dr(ard)