Ubistvo u ime Alaha
27. avgust 2016."Alahu Akbar!", povikao je 16-godišnjak pred Fudbalskim stadionom St. Pauli u Hamburgu. Narednog trenutka će aktivirati eksploziv i odvesti u smrt sebe i stotine nedužnih ljudi. Ovaj mladić je Nemac, veliki poklonik fudbala, a odnedavno i verski motivisan terorista. Cela ova scena je i strašna i apsurdna. Toliko apsurdna kao i mnogi realni događaji, koji su se odigrali u Nemačkoj u 2016-toj godini. Tom scenom počinje roman.
"Kadir je džihad" a teror - trivijalan
Knjiga se bavi životom neupadljivog i delom integrisanog nemačkog Turčina Kadira, koji napušta školu i postaje džihadista. Preko džamije i medrese ovaj hamburški tinejdžer pada pod uticaj radikalnih islamista. Fasciniran je video snimcima terorista takozvane Islamske države na Jutjubu. Preko Turske se prebacuje u Siriju. Njegov najbolji prijatelj Mark se raspituje za Kadira, ali niko mu ne može reći gde je nestao. Na kraju mu je jedan prodavac donera dao kratak i jasan odgovor: "Kadir... džihad".
Kadir se u kampu za obuku Islamske države priprema za samoubilački napad. Njegova svakodnevica je apsurdna. Oseća tupu dosadu gledajući sa drugim mladićima sa "Zapada" filmove o Rambu. Zaprepašćenost dok gleda kako se u ime Boga, uz klicanje okupljenih, ljudima odsecaju glave. Nakon dana nerada sledi obuka za automatsko oružje, a onda je na programu silovanje jedne zarobljene 15-godišnjakinje. Kasnije će se maziti sa mačkom, koju je našao u kontejneru za smeće i koju naziva "prorokovom mačkom".
Roman koji je pisan za mlade
Bitna karakteristika romana je da se obraća mladima i da je radnja bazirana na istinitim sudbinama. Kadir je izmišljen lik, ali on predstavlja 800 mladih ljudi, koji su iz Nemačke otišli u kampove IS u Siriji. Četvrtina njih ima turske korene, kao i Kadir. Većina takvih mladića, koji su obavili obuku u Siriji, vratila se u Nemačku. Nemačkoj službi za zaštitu ustavnog poretka (služba za državnu bezbednost) je poznato preko 8.000 radikalnih islamista. Nekoliko stotina njih, kako se procenjuje, spremno je za nasilje.
Sve što u romanu doživljava Kadir zasnovano je na stvarnim događajima, kažu autori. Beno Kepfer već godinama radi kao naučni saradnik i analitičar pri Službi za zaštitu ustavnog poretka. Zadužen je za suzbijanje islamističkog terorizma. Kepfer je studirao islamsku teologiju u Frajburgu, Kairu i Sani. Kao arheolog je učestvovao u arheološkim iskopavanjima u Jemenu i Siriji i proputovao je islamskim zemljama na potezu od Mauritanije do Pakistana. Ovaj ekspert za islam u nemačkoj tajnoj službi o romanu kaže: "Na žalost lik Kadira, koji je fikcija, otelovljuje jako puno stvarnosti".
Čast, slava, obaveza i pogrešni prijatelji
Kepfer i kolege iz tajne službe se trude da otkriju motive i razloge koji pokreću ove mladiće da postanu teroristi. "Islam kao vera je samo delić mozaika kojim se objašnjava oduševljenje mladih IS-om. U suštini se tu radi o prevazilaženju kriza adolecentnog doba, kriza koje su ti mladići imali u vreme odrastanja, kriza identiteta u kojima se zapravo pitaju: Ko sam ja? A odgovore na to im daju vehabije i pogrešni prijatelji. Veličaju se pojmovi kao što su čast, dužnost, slava i borba za pravednu stvar, moć, pobeda ili poraz, raj i pakao. Oni postaju neverovatno važni za mlade, koji žele da postanu džihadisti."
Navodni prijatelji, selefije i vehabije deluju u Nemačkoj neometano - zaštićeni verskim slobodama. Nemačko društvo na bolan način postaje sve svesnije krvavih tragova selefijske propagande. U mnogim nemačkim gradovima postoje službe koje se bave ovim problemom. U Hamburgu je to "Stručna služba za borbu protiv radikalizacije, koja se opravdava vjerom". U njoj radi devet ljudi, koji daju savete familijama mladića, koji zastupaju radikalne verske stavove i radikalna tumačenja vere ili se kreću u takvom društvu.
Rastrzani između dva sveta
Autorima romana uspeva da realno i razumljivo prikažu svet u kojem živi Kadir: konzervativnu tursku familiju, oca kojeg nikad nema, uslužne sestre, posao u stričevoj prodavnici hrane. Od početka 90-tih godina u Nemačkoj se koristi pojam paralelnih struktura odnosno paralelnog društva pod kojim se podrazumeva odvajanje ili izolacija manjih grupa od većinskog dela društva. Kadir je doživeo obe strane društva: nemačku i tursku, fudbalski klub i medresu, radikalnu braću u islamskim kulturnim društvima kao i neizmerno naivnu nastavnicu u gimnaziji, koja se očajnički trudi da bude politički korektna.
Kadir je rastrzan između tih međusobno suprotstavljenih svetova. Koautor romana Peter Matis o Kadiru kaže: "Sve izmišljeno, a pri tom istinito". Priča o Kadiru je roman, koji je previše istinit da bi bio lep.