1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ubistvo s trajnim posledicama: Jicak Rabin

Tanja Kremer
4. novembar 2020.

Pre 25 godina izraelskog premijera Jicaka Rabina ubio je jedan jevrejski ekstremista. Taj atentat i dan-danas baca senku na izraelsku politiku, na odnose sa Palestincima i na čitav Bliski istok.

https://p.dw.com/p/3kneM
Foto: Oded Balilty/picture alliance/AP Photo

Hiljade su tog 4. novembra 1995. došle na Trg izraelskih kraljeva u Tel Avivu koji danas nosi ime po Jicaku Rabinu. Tadašnji premijer Izraela Rabin, sumnjao je da će se trg ispuniti. Strah je bio veliki: nedeljama su jevrejski ekstremisti sejali mržnju protiv njegove politike približavanja Palestincima. Istovremeno, serija palestinskih terorističkih napada potresala je zemlju.

Na skupu te večeri Rabin je okupljenima objavio svoje planove sklapanja trajnog mira s Palestincima. Gomila na trgu bila je oduševljena. „Ovo veče dokazuje da Izraelci žele mir“, rekao je Rabin jednom reporteru. Ali samo nekoliko trenutaka nakon toga, dok je išao ka automobilu, Rabina je s dva hica iz pištolja ustrelio jedan mladi Izraelac, Jigal Amir. Rabin je nekoliko sati nakon toga preminuo u bolnici.

Desetine hiljada Izraelaca odalo je poštu ubijenom premijeru
Desetine hiljada Izraelaca odalo je poštu ubijenom premijeru Foto: Sven Nackstrand/picture-alliance/dpa

Od jastreba do mirotvorca

Dan kada je jevrejski ekstremista ubio izraelskog premijera duboko se urezao u kolektivnu svest Izraelaca. I 25 godina kasnije, mnogi se sećaju gde su bili i šta su radili u trenutku kada su čuli vest o atentatu.

Uri Dromi, tada šef kancelarije za odnose sa javnošću izraelske vlade, bio je u bioskopu u Jerusalimu. Čim je čuo vest, odmah je požurio u Tel Aviv. Ali već tokom puta na radiju je čuo da je Rabin preminuo. „Od tog trenutka sam funkcionisao kao mašina. Samo sam razmišljao o tome šta sad treba organizovati oko sahrane“, priča Dromi. „Tek kada sam video kako spuštaju kovčeg, shvatio sam da u njemu leži moj junak. I tada sam i ja, kao i svi oko mene, briznuo u plač“.

Jicak Rabin, koji je već jednom pre toga, sedamdesetih, bio premijera, ponovno je preuzeo tu funkciju 1992. i zajedno sa svojom Laburističkom strankom sastavio koalicionu vladu. Tada još niko nije govorio o pregovorima s Palestincima. „Dugo smo se držali mantre: nema pregovora s teroristima iz PLO. Ali onda smo jednog dana saznali da je Rabin odobrio tajne pregovore u Oslu“, priseća se Dromi.

Trinaestog novembra 1993. Rabin i šef Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat u Vašingtonu su potpisali prvi mirovni sporazum iz Osla. „Na letu za Vašington Rabin nije mogao oka da sklopi. Znao je da radi nešto što se protivi onome što je radio čitavog života: borbi protiv Arapa. Ali tada je došao do zaključka da mir s Palestincima zapravo znači mir za Izraelce. I nije bio siguran da li će to da funkcioniše“, priča Dromi. U Vašingtonu je Rabin kasnije napisao sledeće: „Mi, koji smo se uvek borili protiv vas Palestinaca, danas jasno i glasno kažemo: Dosta je bilo krvi i suza! Dosta!“

Istorijsko rukovanje: Rabin (levo) sa američkim predsednikom Klintonom (u sredini) i šefom PLO Arafatom (desno) u Vašingtonu 1993.
Istorijsko rukovanje: Rabin (levo) sa američkim predsednikom Klintonom (u sredini) i šefom PLO Arafatom (desno) u Vašingtonu 1993.Foto: J. David Ake/AFP/Getty Images

Rabin između frontova

Rabin je i sam sumnjao u mirovni proces. Njegova biografija zapravo ne odaje mirotvorca: dobar deo života proveo je na ratištima i kao ministar odbrane zalagao se za politiku čvrste ruke prema Palestincima.

Ali kao premijer, Rabin je prvo sklopio mir s Jordanom (1994), a zatim i sa Palestincima. Dobar deo izraelskog društva taj preobražaj je doživeo kao veleizdaju.

I na palestinskoj strani je bilo mnogo otpora. Nakon sporazuma u Oslu, usledila je serija krvavih terorističkih napada. Palestinski bombaši-samoubice dizali su u vazduh autobuse, diskoteke, restorane. Izraelska desnica je za te napade i mrtve krivila Rabina. Napetost su podizali protesti na kojima se pozivalo na ubistvo Rabina i na kojima je on prikazivan u nacističkoj uniformi. Tadašnji vođa opozicije, a današnji premijer Benjamin Netanjahu optužuje se da nije uradio ništa kako bi sprečio kampanju mržnje.

Izrael obeležava spomen na Jicaka Rabina na mestu njegovog ubistva - ali njegovi naslednici ne nastavljaju njegovu politiku
Izrael obeležava spomen na Jicaka Rabina na mestu njegovog ubistva - ali njegovi naslednici ne nastavljaju njegovu politikuFoto: Bildagentur-online/Schöning/picture alliance

Atentat koji je zaustavio mirovni proces

„Atentat je zaustavio proces u Oslu u pogrešnom trenutku, u prelaznoj fazi. I zato već 25 godina i mi i Palestinci visimo u toj prelaznoj fazi“, ocenjuje Avraham Burg, bivši političar Laburističke stranke.

On isto tako ne veruje da se Rabin pred kraj života promenio i odjednom od vojnika postao mirotvorac. „To je bila strategija. On je hteo da sa Palestincima razgovara na istom nivou, a ne da se stalno protiv njih bori“, smatra Burg.

Od Rabinove smrti, mirovni proces neprestano je guran na ivicu političke agende u Izraelu. „Čini se da je Rabinova vizija danas dalje nego ikad“, kaže Omer Koen, mladi Izraelac koji redovno protestuje protiv aktuelne izraelske vlade. „Rabin je hteo da okonča taj večiti sukob između Jevreja i Palestinaca. I iako njegove ideje danas više niko ne želi da čuje, mi smo ovde kako bismo stavili do znanja da ta ideja još uvek živi i da je još uvek relevantna“, objašnjava Koen. U trenutku atentata na Rabina imao je samo deset godina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android