U Nemačkoj sve manje radnika
20. april 2011.Nemačka vlada svesna je problema nedostatka kvalifikovanih stručnjaka, ali do sada nije našla odgovarajuće rešenje. Nemačka polako otvara svoje granice za visokokvalifikovane stručnjake iz inostranstva u odnosu na druge razvijene zemlje. Najbolji pokazetelj je statistički podatak, prema kojem je Nemačka u periodu od 2007. do 2009. godine primila 363 strana stručnjaka, dok je Velika Britanija samo u prva tri kvartala 2009. godine izdala 15.530 useljeničkih viza za visokokvalifikovane stručnjake iz inostranstva.
Predsednik Fondacije ”Mercator” Bernhard Lorenc kaže: ”Naše društvo se smanjuje i stari, i u vremenima visoke stope nezaposlenosti, imamo ogroman nedostatak stručne snage.”
Opada natalitet, pa i broj radnika
Nadležni organi u Nemačkoj su svesni manjka stručnog kadra na tržištu. Na ovaj problem često ukazuju privredne i industrijske komore, međutim nijedna nemačka stranka, bilo u poziciji ili opoziciji, ne daje konkretne odgovore, smatra predsedavajući pomenute novooformljene grupe za visokokvalifikovane migrante, Armin Lašet. Problem predstavlja i demografski razvoj u industrijskim zemljama. U Nemačkoj je 1964. godine rođeno milion i 300 hiljada beba, a danas oko 650.000 novorođenčadi, poredi Lašet.
”Osnovno pitanje je ko će za 15 ili 20 godina raditi i privređivati blagostanju naše zemlje. To će biti oni stranci koji već žive u našoj zemlji. Zato se bavimo integracionom politikom, zato se borimo za povećanje kvote zaposlenih žena, zato zapošljavamo i stariju generaciju, ali sve to nije dovoljno. Mi smo iseljenička, a ne useljenička zemlja.”
Neophodno lobiranje u inostranstvu
Stranački protivnici u Nemačkoj moraju ostaviti sporenja i emocije po strani kada vode diskusije na ovu temu. Moraju definisati materijalni interes Nemačke bez kulturoloških predrasuda koje se često pominju tokom vođenja debata o migraciji i potrebi dovođenja i zapošljavanja kvalifikovanog kadra iz inostranstva, komentariše Lašet.
”Ponašamo se kao da pred našim vratima čekaju milioni stručnjaka i da možemo da biramo. Oni ne žele doći samo u Nemačku. Zato nam je potrebna dobra reklama u inostranstvu da pomoću industrijskih komora i nemačkih ambasada pobedimo na ovom takmičenju. Oni mogu ići i u Veliku Britaniju, Kanadu, Francusku, Australiju.... i ova konkurencija će zbog demografskih pokazatelja vremenom postajati sve veća. Moramo se pozdraviti sa našim stavom da će promenom nekoliko naših zakona, sva elita sveta odjednom doći u naše gradove. To neće biti tako jednostavno.”
Autor: Selma Filipović, Berlin
Odg. urednik: Jakov Leon