1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Tamo gde su bili miševi, pacovi i po neka zmija...

Marina Martinović15. avgust 2016.

Nemačka štampa se osvrće na 25 godina nezavisnosti Slovenije, donoseći intervju sa slovenačkom ambasadorkom u Nemačkoj o odnosima sa EU i izbegličkoj krizi. Piše se i o srpskom projektu „Beograd na vodi“.

https://p.dw.com/p/1JiYC
Belgrad auf dem Wasser
Beograd na vodi (plakat projekta)Foto: beograd.rs

Radio Dojčlandfunk (DLF) donosi opširan prilog o spornom projektu "Beograd na vodi", odnosno o "spornoj beogradskoj vavilonskoj kuli". DLF prenosi argumente vlasti ali i njenih kritičara. "Većina novca za taj projekt dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Zvuči kao bajka iz 1001 noći: investitori su obećali tri milijarde evra. Zato bi trebalo da nastane 20.000 radnih mesta, da se izgradi najveći neboder između Beča i Istanbula i najveći trgovački centar jugoistočne Europe. Sve to važi kao prestižni projekat šefa vlade Aleksandra Vučića, ranije ultranacionaliste, a danas zagovornika pristupa Srbije EU", prenosi DLF.

Za pristalice "Beograda na vodi" to je pravi "projekat budućnosti", dok za kritičare to "nije bajka iz 1001 noći, već velika prevara. Stalno dolazi do protesta koji su ujedno i demonstracije protiv šefa vlade Aleksandra Vučića i beogradskog gradonačelnika Siniše Malog", piše DLF, dodajući da je jedan od najvećih kritičara projekta Marko Aksentijević koji kaže: "'Ako detaljno pročitate ugovore, vidi se da arapski investitori nisu kao što je najavljeno obećali tri milijarde, već samo 20 miliona evra, dok država Srbija ulaže jednu milijardu u javnu infrastrukturu i istovremeno građanima oduzima najvrednije građevinsko zemljište Beograda. Ne mogu da opišem koliko je to sve kriminalno.'" Aksentijević smatra da najveći deo novca za projekat potiče od poreskih obveznika te da je "Beograd na vodi" u stvari "pljačka stoljeća", jer se "nigde ne dokumentuju konkretni mehanizmi i ostaje skriveno ko zapravo profitira."

DLF, međutim, prenosi i izjavu Aleksandra Vučića koji brani projekat rečima: "'Ovde ćemo izgraditi nešto što će postati simbol našeg grada, čitave naše zemlje. Ranije su na ovom području mogli da se nađu samo miševi, pacovi ili poneka zmija. Danas je ono očišćeno, a sutra će biti divna četvrt sa čijom lepotom gotovo niko u regionu neće moći da se meri. Beograd će postati centar za trgovinu i turizam, a Srbija središte privrednog razvoja i napretka u čitavoj regiji'," kaže Vučić o projektu "Beograd na vodi", a prenosi radio DLF ističući da ni mišljenje među građanima o ovom projektu nije jedinstveno, ali i da nema ozbiljnih istraživanja javnog mnjenja o tom pitanju.

Slovenci kao Germani Balkana

Slovenija ove godine slavi 25 godina nezvisnosti, što je za list Bajernkurir bio povod za intervju sa ambasadorkom Slovenije u Nemačkoj Martom Kos Marko. Osvrćući se na 1991. i relativno kratke sukobe sa JNA, Kos Marko govori da je Slovenija i posle toga "u stvari uvek imala dobre odnose sa Srbijom, možda i zbog toga što nemamo tako veliku srpsku manjinu u zemlji - poput Hrvatske." A ni šteta nije bila tako velika, baš kao ni broj žrtava, dodaje ona. Poređenja radi, u Bosni i Hercegovini, "je stradalo više od 100.000 ljudi."Na pitanje šta se sa zemljom događalo nakon 1991. i proglašenja nezavisnosti, Kos Marko odgovara da je Sloveniju spasao njen geografski položaj, "a i činjenica da su se naši menadžeri školovali u inostranstvu. Granica prema našim susedima u stvari nikada nije ni bila zatvorena, uvek smo mogli da putujemo i slobodno se krećemo. I naši susedi Austrija i Italija su nam pomogli. Ipak smo uspeli da se brzo transformišemo, što bez EU-perspektive sigurno ne bi tako brzo funkcionisalo. Pre učlanjenja smo od EU dobili pomoć za pripreme. I za to smo zahvalni."

Berlin Slowenische Botschafterin Marta Kos Marko (Ausschnitt)
Marta Kos MarkoFoto: Imago/impress picture

Druge zemlje su pristupile Evropskoj uniji s dosta manje uspeha, dodaje novinar, uz pitanje: da li je uspešna integracija Slovenaca bila rezulat sklovenačkog mentaliteta?

"Da, sigurno", odgovorila je Kos Marko, dodajući: "Mi smo možda Germani Balkana, marljivi i štedljivi. 93 odsto građana Slovenije živi u sopstvena četiri zida. Ali mi imamo i mediteransku sposobnost uživanja u životu. I posedujemo možda i najveće dostignuće Balkana: znamo kako da u pozitivnom smislu improvizujemo, i to bolje nego Nemci. To smo i morali da radimo posle proglašenja nezavisnosti.“

Marta Kos Marko naglašava da, i pored aktuelne krize EU zbog izlaska Velike Britanije iz te zajednice, građani Slovenije žele da ostanu u Uniji, jer je ona „kao prvo donela političku sigurnost i vrednosti koje su nam važne. Zatim je tu unutrašnje tržište; oko 80 odsto naših poslova se odvija sa EU. A kao treće, uvek smo se smatrali Evropljanima“.

Pogrešno je upirati prstom u Nemačku

U nastavku intervjua se Kos Marko osvrnula i na izbegličku krizu navodeći da je oko pola miliona izbeglica prošlo kroz Sloveniju na tzv. Balkanskoj ruti, ali i da je samo oko 600 njih podnelo zahtev za azil u Sloveniji. Većina ih je, kaže, htela dalje na sever, u Nemačku. No, sada i Slovenija u okviru dogovora unutar Evropske unije mesečno prima određeni broj izbeglica iz kampova u Grčkoj i Italiji: "Nastojimo da budemo dobri Evropljani zato što nam je Evropska unija u proteklih 12 godina, otkad smo učlanjeni, puno donela."

U skladu s tim, slovenačka ambasadorka je na pitanje o izbegličkoj politici nemačke kancelarke od septemba 205. diplomatski odgovorila da je to bila „moralna i dobra odluka koja je kasnije donela određene probleme. EU nije imala brzo rešenje za problemsko pitanje ko je ratna a ko ekonomska izbeglica, i ta politika je na kraju bila poziv svima da dođu u Evropu. To je pojačalo priliv izbeglica. Ali, upiranje prstom u Nemačku zbog toga je takođe pogrešno. Te izbeglice bi kad-tad ipak došle, iako ne toliko brzo.