1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Staljinova senka nad Putinom

31. oktobar 2017.

Političari koji iskrivljuju istoriju, čine greh nad sopstvenim narodom. Oni samo povećavaju opasnost od toga da ljudi ne nauče lekciju iz prošlosti. To važi i za ruske političare, ukazuje Miodrag Šorić.

https://p.dw.com/p/2mo91
Russland Eröffnung Denkmal gegen politische Repression in Moskau
Foto: DW/M. Soric

Predsednik Rusije Vladimir Putin otvorio je spomenik žrtvama staljinističkog terora i političke represije pod nazivom „Zid tuge“ koji se nalazi na 40-ak minuta hoda od Crvenog trga. To predstavlja svojevrsno Putinovo priznanje, jer on se do sada u vezi Staljina izjašnjavao kontradiktorno: diktatora rođenog u srcu Gruzije umeo je da nazove i „sposobnim vođom“. Šef Kremlja u septembru je odobrio da se ispred Vojno-istorijskog muzeja u Moskvi postavi Staljinova bista, a sada bez ikakvih objašnjenja osuđuje zločine počinjene u Staljinovo doba – milioni nedužnih su ubijeni, zatvoreni, prognani u Sibir.

Soric Miodrag Kommentarbild App
Miodrag Šorić, DW-studio Moskva

Ruski predsednik se i rečima distancirao od Staljina – istina, za to je bilo krajnje vreme. Sramna dela koja su počinili Staljin, Lenjin i njihovi sledbenici ne bi trebalo ulepšavati, niti bi im to trebalo praštati. Međutim, Putinove reči mnogo bi više značile kada bi bile u skladu s njegovim delima: ne mogu se u isto vreme i oplakivati žrtve političkog nasilja i proganjati opozicija, odnosno kontrolisati mediji.

Putinova dilema je sledeća: kako se suočiti sa tragičnom istorijom svoje zemlje, bez da se ugrozi sopstvena moć, i to samo nekoliko meseci uoči predsedničkih izbora? Kad god je bio u nedoumici, on se uvek odlučivao za očuvanje moći. Njegova mantra je stabilnost. Duboko je ukorenjen u milje bezbednosnih službi. Raspad Sovjetskog Saveza, zemlje koja je u njegovim očima bila funkcionalna država, on je doživeo kao katastrofu, a previranja devedesetih godina kao ponižavanje Rusije. Šefu Kremlja posebno je važno da spreči da se ta novija istorija ponovi. Zločini Staljina ili Lenjina deluju mu kao nešto što je veoma daleko, kao nešto što ga ne dotiče. To je nešto čime bi, smatra, trebalo da se bave istoričari ili borci za ljudska prava.

I pored svih opravdanih kritika na račun Putina, ipak je dobro što je on otvorio spomenik „Zid tuge“ i predao ga javnosti. Možda će to, uoči godišnjice tzv. „Oktobarske revolucije“, pokrenuti nove diskusije o tome kako bi se trebalo odnositi prema sopstvenoj istoriji. Ogledalo budućnosti može biti prošlost. Ali i ne mora.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android