1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija: Proevropska opozicija nadomak jedne liste

23. oktobar 2023.

Čitava proevropska opozicija blizu je dogovora o jedinstvenoj listi za izbore 17. decembra, saznaje DW. Još postoje neke nesuglasice, ali sve to uz optimizam da se može poraziti Srpska napredna stranka.

https://p.dw.com/p/4XsVR
Plakati u Beogradu, oktobar 2023.
Plakati u Beogradu, oktobar 2023.Foto: Nemanja Rujević/DW

„Mi smo posvećeni jednoj listi“, grmeo je u subotu Srđan Milivojević, poslanik Demokratske stranke, govoreći na Protestu protiv nasilja. Ispred kamiona sa kojeg je pričao bilo je jedva hiljadu ljudi, bleda senka najvećih protesta koje je Srbija videla od Petog oktobra.

„Ja nemam pravo da se borim za mandate i funkcije, jer ovo je borba za slobodu", rekao je Milivojević. „Razgovaraćemo, trudićemo se da vas ne izneverimo.“

Kasnije, tokom protesne šetnje, građanka je prišla poslaniku Zeleno-levog fronta Radomiru Lazoviću i rekla: „Molim vas, ujedinite se!" Lazović je odvratio: „Pričamo, gospođo, trudimo se.“

Kako za DW potvrđuje više izvora iz vrha opozicije, proevropske partije su blizu dogovora o zajedničkoj listi za parlamentarne i druge izbore koji – valjda – slede 17. decembra.

Na toj listi će se naći takozvani „tehnički organizatori protesta“, dakle parlamentarne partije od Stranke slobode i pravde Dragana Đilasa, preko novopečenog Narodnog pokreta Srbije Mikija Aleksića, do Zeleno-levog fronta i Ekološkog ustanka.

Protest protiv nasilja i protiv vlade, Beograd, 21.10.2023.
Protest protiv nasilja i protiv vlade, Beograd, 21.10.2023.Foto: Nemanja Rujević/DW

Ali, tu će biti i stranka SRCE Zdravka Ponoša, a na listi bi trebalo da bude i nekoliko kandidata Socijaldemokratske stranke Srbije Borisa Tadića.

„Kad se već pravi tako velika lista proevropskih stranaka, ako bi neko istupio van i išao samostalno, to bi bilo političko samoubistvo“, kaže politikolog Boban Stojanović.

„Građani žele osećaj da se pojavio akter koji može da pobedi“, navodi Stojanović za DW. „Podela na tri, pet ili devet patrljaka ne daje osećaj da je borba ravnopravna. Uostalom, prosečni birač ne može da popamti sve stranke. On hoće listu koja se prosto zove 'opozicijom'.“

Teme za kampanju: Siromaštvo i nasilje

Iza zatvorenih vrata se ovih dana užurbano raspravlja o međusobnoj podeli mandata, gde još ima nezadovoljnih.

O „sukobu" je pisao i režimski list Srpski telegraf, koji proevropsku kolonu naziva „trulež koalicijom“. „Do fajta je došlo, pazi sad, zbog raspodele mandata“, naveo je taj list u nedelju, tvrdeći da to pokazuje kako opozicija nema zajedničkih tačaka osim želje da se „dočepaju vlasti“.

To pokazuje i liniju kojom će vlast Srpske napredne stranke narednih sedmica napadati ovaj deo opozicije. Stranački predsednik Miloš Vučević je na proslavi 15. rođendana partije tokom vikenda o proevropskoj koaliciji govorio kao o „tajkunskoj" i „Đilasovoj“ koja bi „opet" upropastila Srbiju i uvela je u NATO.

Kampanja će, nema sumnje, biti paklena. Neki kažu i prljavija nego ikad. Beograd je već oblepljen plakatima na kojima se neki lideri opozicije predstavljaju kao „Šiptari“ i „ustaše“.

Pa opet, među opozicionarima vlada određeni optimizam. Kažu, izbori nisu u zgodnom trenutku za Vučića zbog opštih poskupljenja i teške situacije na Kosovu.

„Kad se dogovorimo o listi, verovatno ćemo odabrati tri ključne teme kampanje“, nabraja jedan od lidera opozicije. „Prvo siromaštvo. Drugo, nasilje koje je i tema protesta. I treće, korupcija i organizovani kriminal.“ Teško je očekivati preveliko „evropejstvo" u kampanji.

Računaju na najmanje 70 mandata

Kako saznaje DW, proevropska opozicija – čija će se lista verovatno zvati „Srbija protiv nasilja" – računa na barem 70 mesta u Skupštini, te se onda posebna pažnja ulaže u raspored prvih 70 kandidata na listi.

Za toliki broj mandata potrebno je na izborima dobiti oko 25 odsto glasova. „Ali to je minimum koji očekujemo. Mislim da moramo uzeti više. Inače, zašto se okupljamo?“, kaže jedan izvor iz opozicije.

Istraživanja kojima raspolažu opozicionari pokazuju da bi ta građanska opcija bolje prošla ujedinjena nego razjedinjena na „kolone". Sinergetski efekat mogao bi, kažu, da donese i do šest odsto dodatnih glasova.

Doduše, većina opozicionara se samo umorno nasmeši kad im se pomene nedavno istraživanje organizacije CRTA prema kojem će za koaliciju

okupljenu oko protesta glasati čak 41 odsto ljudi. „To bi bio najveći sinergetski efekat u istoriji sveta“, kaže jedan opozicionar cinično.

No, deluje da je prevladalo ubeđenje da niko ne sme ostati izvan te „velike kolone", te su sujete i zađevice gurnute u drugi plan.

Protest protiv nasilja i protiv vlade, Beograd, 21.10.2023.
Protest protiv nasilja i protiv vlade, Beograd, 21.10.2023.Foto: Nemanja Rujević/DW

Ko treba da predvodi liste?

Miriše se velika šansa za pobedu, a u Beogradu se čak može reći da je opozicija favorit. Nedeljnik „Vreme" imao je uvid u jedno istraživanje prema kojem bi samo proevropska kolona u Beogradu mogla da uzme oko 45 odsto glasova.

Prema izvorima DW, koplja se lome oko kandidata za gradonačelnika. Jasno je da prvenstvo tu imaju Zeleno-levi front i Stranka slobode i pravde, kao daleko najpopularnije u Beogradu.

Prvi bi da kandidat bude Dobrica Veselinović, drugi izokola pominju profesora FON-a Vladimira Obradovića koji je postao poslanik na listi SSP.

Parlamentarna lista po svemu sudeći neće imati jasnog nosioca, već će u prvi plan biti istaknuti „popularniji" političari poput Marinike Tepić i Miroslava Aleksića.

Ovog puta građanska kolona neće mnogo polagati na „nestranačke ličnosti“ i „ugledne pojedince". Za njih neće biti posebne „kvote" na listi, tako da samo pojedine partiju mogu, ako žele, da ih ubace na svoja mesta.

Politikolog Boban Stojanović misli da valja pametno postupiti sa prvih nekoliko ljudi na listi. Kao ljude koji su se istakli u razdoblju protesta navodi Miroslava Aleksića i Aleksandra Jovanovića Ćutu, i tome dodaje Zdravka Ponoša koji je kao predsednički kandidat prošle godine dobio više glasova nego koaliciona lista.

„Sa njima trojicom na istaknutim mestima može da se zahvati u biračko telo desnog centra, pa verovatno i Srpske napredne stranke“, kaže Stojanović.

Kampanja će biti sprint

Kako doznajemo, građanska opozicija bi mogla da reši sva sporna pitanja već ove sedmice i onda izađe u javnost. Neki pak misle da je pametnije čekati da se izbori zbilja i raspišu jer, kažu, sa Vučićem se nikad ne zna.

Predsednik Srbije mora da raspusti parlament najkasnije 2. novembra da bi parlamentarni izbori bili 17. decembra.

Očekuje se da se istog dana glasa i na pokrajinskim izborima u Vojvodini, gradskim u Beogradu, te u još šezdesetak gradova i opština gde su čelni ljudi redom podnosili ostavke kako bi utrli put vanrednim izborima.

Kampanja će biti sprinterska. „To je možda i dobro“, kaže nam jedan opozicionar iz proevropske koalicije. „Da uhvatimo zamah na temelju ujedinjenja. Uostalom, u tako kratkom roku nemamo vremena za međusobne razmirice.“

Za dan posle izbora ostaće drukčije dileme, zavisno od matematike. Može li ovaj deo opozicije da sarađuje sa nekima od desničara, koji se, izgleda, neće okupiti na jednoj listi?

„Ako bi opozicija u zbiru – u Beogradu ili republici – imala većinu, a ne bi formirala vlast, to bi ubilo opozicioni potencijal za ko zna koliko godina. Zato je važno da na listama budu ljudi od integriteta, koji neće preletati“, kaže o tome Boban Stojanović.

A šta ukoliko Socijalistička partija Srbije bude jezičak koji može da pretegne ovamo ili onamo? O tome mnogi u opoziciji još ne žele ni da misle.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.