1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija i Albanija – najbolji u razredu

16. novembar 2016.

Za pozitivnu ocenu u izveštaju Evropske unije, Beograd može da zahvali ne unutrašnjim reformama, već doslednim zalaganjem za regionalno pomirenje, kao i napretku na planu makroekonomske stabilizacije.

https://p.dw.com/p/2Sm4g
Symbolbild Euro Rettungsschirm
Foto: Fotolia/Michael Wolf

„Srbija je primus, a Makedonija - problematično dete“. Tako je u podnaslovu svog teksta novinar Andreas Ernst sažeo Izveštaj Evropske unije o Balkanu. Naslov glasi: „Brisel deli ocene na Zapadnom Balkanu“. „Kad počne jesenja kiša, na Balkanu se dele svedočanstva“, piše Ernst za švajcarski dnevnik Noje cirher cajtung, i objašnjava da je Evropska unija obuhvatno ocenila stanje zakonodavstva, ekonomskih reformi i spoljne politike „na dugom putu EU-integracije“. Autor primećuje da su se takvi izveštaji do 2014. zvali „Izveštaji o napretku“, a danas su to još samo „Izveštaji“. „To nije bez zadnjih misli, jer pored napretka, na mnogim poljima postoji i stagnacija ili čak nazadovanje.“

„Sve zemlje su dobile nezadovoljavajuće ocene pravosuđa“, piše Ernst, i dodaje da su slično prošle i državne uprave zato što se ne reformišu. „To ima veze sa činjenicom da  armija državnih službenika nema kao prioritet služenje javnosti, već služi vladajućim strankama kao izborni rezervoar. „Dobre ocene su, međutim, specifične od zemlje do zemlje. Srbija je, kao i Albanija, pohvaljena za svoju ulogu u regionalnom procesu pomirenja, Bosna, začudo – za napredak u saradnji između centralne države i pojedinih delova zemlje. U Crnoj Gori su, konstatuje EU, oktobarski izbori bili u skladu s pravilima.“

„Ali, umereno javno interesovanje za deljenje svedočanstava pokazuje da se pristupnom procesu pridaje manji značaj nego ranije. Jeste da su sve zemlje ostale na kursu ka EU, ali političke elite su spremne da sprovode reforme samo u meri u kojoj to neće ugroziti njihovu vlast. To važi upravo za slobodu medija, koja je u zemljama kao što su Makedonija, Crna Gora i Srbija, vrlo ograničena.“

„Svi su primetili nedostatak volje u gotovo svim zemljama EU da se nastavi širenje na Balkan. To otvara manevarski prostor za reformske simulante, ali i za povezivanje sa trećim zemljama kao što su Rusija ili Turska. Bivši primus, Makedonija, danas je problematično dete. Dugogodišnja politika blokade koju vode Grci zbg spora oko imena dovela je do katastrofalne preorijentacije.“ Posle opisa stanja u Crnoj Gori, autor piše da je „u slučaju Kosova, polarizacija između vlade i opozicije dovela do paralize parlamenta. I borba protiv korupcije visokog ranga je tek počela. Nasuprot tome, izveštaj EU optimistično poručuje da bi uskoro mogle da budu uklonjene prepreke za liberalizaciju viznog režima.“

A najbolji u razredu su Albanija i Srbija. O Srbiji piše da „se nalazi u ulozi primusa, na koju nije naviknuta. Od 2014 je otvorila četiri poglavlja pregovora, pri čemu kao merodavna važe ona o reformi pravosuđa i odnosu sa Kosovom. Za pozitivnu ocenu Beograd može da zahvali ne unutrašnjim reformama, već doslednim zalaganjem za regionalno pomirenje. Tome treba dodati i napredak na planu makroekonomske stabilizacije. Garant tog kursa je dominantna figura premijera Aleksandra Vučića. A koncentracija moći je, između ostalog, izraz nedostatka kontrole raspodele ovlašćenja“, konstatuje Noje cirher cajtung.