1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Republika Srpska: domaća banka za američke sankcije?

2. jul 2024.

Vlada RS „preregistrovala“ je Investiciono-razvojnu banku RS iz fonda u banku za obavljanje platnog prometa. Opozicija i stručnjaci smatraju da se time želi da se premosti finansijska blokada zbog američkih sankcija.

https://p.dw.com/p/4hlhu
Sedište Investiciono-razvojne banke u Banjaluci
Sedište Investiciono-razvojne banke u Banjaluci Foto: Dragan Maksimović /DW

Usvojeni po hitnom postupku u vladi Republike Srpske, odmah stavljeni na dnevni red današnje (2. jul) sednice Narodne skupštine, zakoni o bankama, Investiciono-razvojnoj banci i unutrašnjem platnom prometu, odgovor su na kretanja na finansijskom tržištu, tvrde u vladi.

„Imajući u vidu da su se uslovi na finansijskom tržištu značajno izmenili od osnivanja IRB RS, bilo je neophodno izvršiti strateško prilagođavanje poslovanja IRB RS razvojnim ciljevima Republike Srpske“, saopšteno je iz vlade. Iz IRB-a ne žele da komentarišu dok se čitav proces ne završi, a deo javnosti smatra da se radi o potezu kojim bi se obezbedio platni promet za fizička i pravna lica koja su na američkoj crnoj listi i kojima je onemogućeno poslovanje s komercijalnim bankama zbog blokiranih računa.

„Da li je to vezano za ove sankcije i blokade računa i druge stvari, uskoro ćemo objaviti“, kaže poslanik opozicione Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović.

„Da li je to vezano za ove sankcije i blokade računa i druge stvari, uskoro ćemo objaviti“, kaže poslanik opozicione Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović
„Da li je to vezano za ove sankcije i blokade računa i druge stvari, uskoro ćemo objaviti“, kaže poslanik opozicione Liste za pravdu i red Nebojša VukanovićFoto: Dragan Maksimovic/DW

Milijarde za fondove

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske osnovana je 2006. godine kao akcionarsko društvo u kojem sto odsto vlasništva ima RS. Zvanična oblast delovanja IRB-a je upravljanje imovinom Republike Srpske koja je raspoređena u šest fondova. U saradnji sa Svetskom bankom, IRB je zamišljen kao fond za finansiranje privrednih subjekata koji su u procesu privatizacije zapošljavali nezaposlena lica iz procesa privatizacije. Međutim, da bi plasirali kredite firmama koje su ubrzo tražile novac, formiran je kreditni odbor koji je plasirao velike kredite. Među njima je bilo i onih koje nisu imale nikakav instrument obezbeđenja. Nakon toga je Svetska banka ukinula kreditni odbor.

Finansijska injekcija koja je odmah po osnivanju digla IRB i fondove, bila je 646 miliona evra od prodaje tadašnjeg Telekoma Srpske Telekomu Srbije. Novac je godinama plasiran preko komercijalnih banaka i fondova za „razvoj Republike Srpske“. Međutim, dobar deo novca ostao je nenaplaćen, zbog čega su iz vlade pre nekoliko meseci „stidljivo“ predložili rekonstrukciju banke.

„Oni su morali više da se potrude da naplate sporna potraživanja i zato smatram da IRB u narednom periodu treba transformisati“, rekao je tada premijer RS Radovan Višković.

Transformacija je stigla brže nego što se očekivalo, ali ne onako kako su mnogi verovali da će se dogoditi. Umesto transformacije fondova, banka će pored osnovne delatnosti moći obavljati i platni promet. Odluka je došla u jeku američkih sankcija i blokade računa u komercijalnim bankama najvišim zvaničnicima RS. Predsednik RS Milorad Dodik ranije je najavio da će entitet osnovati domaću banku i da će time biti rešen plati promet za fizička i pravna lica u RS.

Koji je rizik za IRB

„SAD neće tu ništa moći da urade iako su moćne i neprijateljski nastrojene prema Republici Srpskoj“, rekao je Dodik u aprilu ove godine, kada su komercijalne banke počele zatvarati račune licima koja su na crnoj listi američkog OFAC-a.

Međutim, postavlja se pitanje na koji način će poslovanje IRB-a u ovom obliku biti amnestirano od američkih sankcija s obzirom da Centralna banka BiH mora IRB-u dati dozvolu za taj vid poslovanja u unutrašnjem platnom prometu. Ekonomisti smatraju da je to gotovo nemoguće da se desi, iako prva blagajnica RS Zora Vidović ne vidi u tome nikakav problem.

„Da li će Centralna banka prihvatiti da ubaci IRB u platni promet to zavisi, znate kako oni odlučuju. Ako dobijemo dozvolu od njih ući ćemo u platni promet, ako ne dobijemo, a računamo da se i to može desiti, onda bi to zaista bila diskriminacija kakvu do sada niko nije video“, rekla je Vidović za poslovni portal Capital. Urednik tog portala Siniša Vukelić, podseća na najavu predsednika RS Milorada Dodika o osnivanju domaće banke kao rešenja za sankcije, ali postavlja pitanje rizika ovakve odluke vlasti.

„Onda se postavlja pitanje, šta u slučaju da na crnu listu dođe Investiciono-razvojna banka. Kakve će posledice u tom slučaju pretrpeti privreda“, kaže Vukelić, podsećajući i na propale banke u RS u poslednjih nekoliko godina, od Balkan Investment banke, preko Bobar i Pavlović banke, do Banke Srpske.

Pitanje rizika postavlja i ekonomista Zoran Pavlović, koji je odmah nakon uvođenja sankcija i ovakve mogućnosti, rekao da bi uplitanje Centralne banke Bosne i Hercegovine bio rizičan potez.

„U tom slučaju protiv sankcija bi išla i BiH, jer je Centralna banka državni aparat“, kaže Pavlović.

Dodik: SAD neće tu ništa moći da urade iako su moćne i neprijateljski nastrojene prema Republici Srpskoj
Dodik: SAD neće tu ništa moći da urade iako su moćne i neprijateljski nastrojene prema Republici SrpskojFoto: Dragan Maksimović/DW

Još jedno upozorenje SAD

Međutim, vlast ne vidi problem ukoliko se dobiju sve potrebne dozvole, jer bi firme koje su pod sankcijama, promenile vlasničku strukturu i poslovale kao drugi subjekti, odvojeni od ranije sankcionisanih.

Sav platni promet mora ići preko Centralne banke BiH, a za funkcionisanje banke potrebno je deponovati novac kojeg IRB u ovom slučaju nema u dovoljnoj meri s obzirom na plasman kredita preko komercijalnih banaka, ali i na gubitak dela novca kojeg nije moguće više naplatiti. Ipak, vlast se nada da će sistem biti uspostavljen i da će funkcionisati, što se ne bi moglo reći za Džejka Salivena, savetnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost. Kaže da su SAD zabrinute zbog Dodikovih pretnji teritorijalnom integritetu BiH i da su zbog toga moguće dodatne sankcije.

„Nastavićemo da odgovaramo na secesionističko delovanje i napade na Dejtonski mirovni sporazum, što uključuje upotrebu dodatnih sankcija“, naveo je Saliven na društvenoj mreži Iks, dajući podršku visokom predstavniku i korišćenju njegovih ovlašćenja „u svrhu odbrane Dejtonskog sporazuma".

Dve osobe i sedam kompanija sankcionisane su pre nekoliko dana od strane Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država. Amerikanci su na crnu listu stavili kompanije koje su, kako su naveli, povezane sa predsednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i njegovim sinom Igorom. Na listi sankcija su kompanije Infinity International Group Banjaluka, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network. Najavljena je prodaja i povlačenje dela kompanija, ali i preregistracija ostalih, nakon čega očekuju, da će moći nastaviti nesmetano poslovanje.