1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
NaukaGlobal

Provera činjenica: lažne vesti o „Sporazumu o pandemiji“

Silja Toms
20. jun 2023.

Može li Svetska zdravstvena organizacija da zadire u suverenitet država? O tzv. „Sporazumu o pandemiji“ na internetu se uporno šire brojne lažne informacije. DW je proverio neke od tih tvrdnji.

https://p.dw.com/p/4Sn2R
Šta to namerava SZO?
Šta to namerava SZO?Foto: Artur Widak/NurPhoto/picture alliance

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) želi da novim međunarodnim ugovorom, u slučaju nove pandemije obezbedi pravedniju zdravstvenu negu u bogatim i siromašnijim zemljama, kao i bolju razmenu podataka među državama. Prošle nedelje je međuvladino pregovaračko telo SZO raspravljalo o predlozima Sporazuma o pripravnosti za pandemiju. Cilj je da se konačni dogovoru postigne u maju 2024. na 76. konferenciji SZO.

Mnogo pitanja još uvek je otvoreno, ali kritike – uključujući i one od strane nekih političara – već sada su glasne. U februaru ove godine objavljen je samo prvi nacrt (Zero draft) konvencije, ali otada na društvenim mrežama ne prestaju komentari i objave s optužbama, ali i lažnim tvrdnjama. DW proverava neke od tih navoda.

Može li SZO da zadire u suverenitet država?

Tvrdnja: SZO želi da interveniše u suverenitet država, piše nekoliko korisnika na društvenim mrežama.

DW provera činjenica: Pogrešno

O tekstu Pandemijskog ugovora pregovara 194 država-članica, ali sama SZO ne određuje sadržaj novog međunarodnog sporazuma. U nacrtu teksta sporazuma naglašen je suverenitet država. Nemačko ministarstvo zdravlja u izjavi za DW naglašava da će „konačno dogovorene propise ratifikovati suverene države kako bismo imali nacionalni pravni efekat“.

„U trenutnom nacrtu ugovora ili sporazuma o pandemiji naglašeno je da države zadržavaju svoj suverenitet u određivanju mera prevencije i delovanja u slučaju pandemije“, ovjasnio je za DW stručnjak za međunarodno pravo Pedro Viljareal, koji na Institutu Maks Plank za komparativno i javno pravo sprovodi istraživanje o globalnom zdravstvenom pravu i ulozi SZO.

U Nacrtu sporazuma o pandemiji potvrđuje se suverenitet država
U Nacrtu sporazuma o pandemiji potvrđuje se suverenitet državaFoto: Flashpic/picture alliance

SZO je međunarodna organizacija i odgovorna je za koordinaciju odgovora na izbijanje zaraznih bolesti – recimo za razmenu informacija s državama-članicama. Može da daje preporuke, ali ne može da izriče nikakve sankcije, ukazuje Viljareal za DW.

Može li SZO da pošalje trupe UN?

Tvrdnja: SZO će slati vojnike Ujedinjenih nacija da sprovedu odredbe Sporazuma o pandemiji, objavila je jedna korisnica Tvitera. Ona tvrdi da bi nacionalna vojska trebalo da sprovodi odredbe sporazuma, a ako se zemlja ne povinuje, UN će rasporediti svoje snage, na primer kako bi prisilili ljude na vakcinaciju. Do danas je ta njena objava bila pregledana više od 20.000 puta.

DW provera činjenica: Pogrešno

Kada bi to bilo tačno, to bi takođe predstavljalo zadiranje u suverenitet država, što nije predviđeno nacrtom sporazuma SZO. Osim toga, Ujedinjene nacije nemaju stalne vojne jedinice na raspolaganju. One sprovode samo mirovne misije kao pomoć svojim državama-članicama. U tu svrhu, Savet bezbednosti UN može da uspostavi i nadzire mandat za mirovne mere. Međutim, Savet bezbednosti mora da od država-članica u svakom pojedinačnom slučaju zatraži da stave svoje vojnike na raspolaganje. SZO nema uticaja na takvu odluku. „Kao zdravstvena organizacija, SZO ni pod kojim uslovima nije ovlašćena da šalje vojnike u neku zemlju“, stoji u odgovoru te organizacije na upit DW.

Može li SZO da prisili ljude na vakcinaciju?

Tvrdnja: SZO želi da prisili ljude na vakcinaciju, piše nekoliko korisnika na društvenim mrežama, recimo na Tviteru (1, 2, 3). Neke od tih tvrdnji objavljene su još prošle godine, a neprestano se dele čitaju na hiljade puta.

DW provera činjenica: Pogrešno

U nacrtu teksta Sporazuma o pripravnosti za pandemiju nema reči o mogućem zahtevu za vakcinacijom. Tu se pre svega govori o tome kako pravednije raspodeliti vakcine i lekove između siromašnijih i bogatijih zemalja. To je, naime, bila jedna od tačaka oko kojih su se vodile rasprave tokom pandemije korone. Dok su bogatije zemlje relativno brzo imale vakcine na raspolaganju, i to u velikim količinama, siromašnije zemlje globalnog juga nisu dobile ništa.

A kakav je stav SZO o obaveznoj vakcinaciji? Tokom pandemije korone 2021. Svetska organizacija ukazivala je da je vakcinacija samo jedna opcija kada su sve druge mogućnosti iscrpljene. Za vreme korone, u nekoliko zemalja raspravljalo se o uvođenju obavezne vakcinacije. U Nemačkoj je, na primer, vlada donela odluku obveznom vakcinisanju zaposlenih u nekim institucijama, recimo u bolnicama. Međutim, obavezno vakcinisanje u Nemačkoj je zakonski moguće samo u izuzetnim slučajevima.

Tokom pandemije korone, Nemačka je odlučila da vakcinacija za ljude koji rade u određenim ustanovama bude obavezna
Tokom pandemije korone, Nemačka je odlučila da vakcinacija za ljude koji rade u određenim ustanovama bude obaveznaFoto: Pacific Press/picture alliance

Može li SZO da kontroliše svako kretanje?

Tvrdnja: SZO želi da koristi digitalne pasoše za kontrolu svakog kretanja, pišu korisnici na Telegramu i Tviteru. Jedna takva tvit-objava iz juna 2023. pogledana je više od 80.000 puta.

DW provera činjenica: Pogrešno

Nacrt teksta sporazuma SZO ne ukazuje na to da ta organizacija želi da uvede digitalne pasoše za kontrolu svakog kretanja. Svetska zdravstvena organizacija „nije uključena ni u kakvu nacionalnu digitalnu certifikaciju ličnog zdravlja, kao ni u prikupljanje osobnih podataka“, navidi se u odgovoru na upit DW. Od samih država zavisi koji podaci će biti prikupljani.

Recimo, tzv. kovid-potvrdom Evropske unije, ljudi su tokom pandemije mogli da dokazuju da su vakcinisani. To je mnogima olakšalo putovanje u druge zemlje. U digitalnom certifikatu pohranjeni su podaci o vakcini, količini doza vakcine i bolesti o kojoj se radi. Međutim, nijedan drugi lični podatak nije trajno pohranjen na jednom mestu.

Prema Tobijasu Rotmundu, profesoru komunikacione i medijske psihologije na Univerzitetu u Jeni, uobičajeno je da postoji skepsa prema nauci, transnacionalnim organizacijama i vladama. „Ljudi generalno teško razlikuju istinite od lažnih izjava i to izaziva nesigurnost.“ A širenje takvih lažnih informacija često je posledica političkih stavova ili strateških motiva, naglašava Rotmund.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.