Prošlo vreme hladnih odnosa SAD i Rusije?
7. jul 2009.Obama i Putin su bili prave diplomate i saglasili se „da odnosi Amerike i Rusije nisu bili sjajni, ali da će se to promeniti". Gost nije propustio da pohvali domaćina:
„Izuzetno cenim sve što ste učinili za ruski narod i kao predsednik i ono što činite sada kao premijer. Mislim da će naše međusobno poštovanje i konsultacije dobro doći i američkom i ruskom narodu."
Vladimir Putin je imao spreman odgovor
„Istorija odnosa Rusije i SAD poznaje različite faze. Bilo je dobrih godina, ali i konfrontacija i sive rutine. Sa imenom Obame povezujemo nade u poboljšanje tih odnosa", rekao je Putin.
Ono što Obama smatra neslaganjima dve zemlje izneo je kasnije u govoru pred studentima ekonomije: najpre da Rusija mora poštovati suverenitet Gruzije i Ukrajine uz opasku da sve države sveta imaju pravo na sigurne granice. Obama očekuje i da Rusija sarađuje sa međunarodnom zajednicom u sprečavanju razvijanja nuklearnih programa Irana i Severne Koreje. Dalje: Amerika hoće jaku, ali i demokratsku Rusiju.
Američki predsednik se osvrnuo i na dogovor sa kolegom Medvedevim o smanjenju nuklearnog naoružanja, dodavši da je to jedan od najvećih izazova 21. veka.
SAD i Rusija žele da budu uzori
Ohrabrujuće i optimistične poruke nakon susreta Obama – Medvedev. Očekuje li ostatak sveta zaista novo poglavlje u odnosima SAD i Rusije? Ruski i američki predsednik u svakom slučaju najavljuju "promene".
Odmah na početku razgovora, Obama i Medvedev su najavili da žele da otvore novo poglavlje u rusko-američkim odnosima. A izgleda da im je to zaista i uspelo. Kada su njih dvojica izašli pred novinare, delovali su opušteno i zadovoljno. Ruski predsednik je istakao:
"Želim odmah da kažem da je ovo bio veoma koristan i otvoren razgovor. Bio je to bez sumnje susret na kakav smo čekali, ovde ali i u Sjedinjenim Američkim Državama. On je od odlučujuće važnosti ne samo za budućnost naše dve zemlje, već i za razvoj i perspektive čitavog sveta".
SAD i Rusija žele da budu uzori
Sjedinjene Države i Rusija ponovo žele da budu uzori - pre svega na planu razoružanja. Medvedev i Obama su se složili oko plana o novoj gornjoj granici za količinu atomskog oružja. Broj nosećih raketa bi trebalo da bude između 500 i 1.100 a broj nuklearnih bojevih glava između 1.500 i 1.675.
Dve strane žele da tešnje sarađuju i kada je reč o Avganistanu. Amerikanci će ubuduće smeti da koriste ruski vazdušni prostor za transport vojske i oružja - za američkog predsednika to je važan korak u zajedničkoj borbi protiv terorizma.
"To je suštinski doprinos Rusije međunarodnom angažovanju; to će Americi uštedeti i vreme i resurse. Za našu vojsku je baš to podrška koja joj je potrebna".
I na drugim područjima, Sjedinjene Američke Države i Rusija žele da tešnje sarađuju. Doduše, ima i čitav niz problema gde se njihovi stavovi nisu naročito približili. Takva su pitanja Irana, ili granica Gruzije posle rata u Južnoj Osetiji. Nisu dalje odmakli ni kada je reč o američkom protivraketnom štitu u Poljskoj i Češkoj. Ruski predsednik i dalje zahteva od Vašingtona da odustane od tih planova i želi da oni postanu zavisni od pregovora o razoružanju. Obama ne deli to mišljenje, ali razume rusku stranu i daje povoda nadi da će tu biti postignut kompromis.
autor: K. Nagel, S. Bojić
odg. urednik: N. Jakovljević