1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Privredno čudo sa mnogo upitnika

Julija Han Istanbul
6. januar 2018.

Vanredno stanje, hapšenja, nestabilan region… poslednje godine su bile turbulentne za Tursku i nikako podsticajne za ekonomiju zemlje. Pa ipak vlada tvrdi da privreda raste dvocifrenim stopama. Šta se krije iza toga?

https://p.dw.com/p/2qQe2
Türkei, Infaltion in Istanbul
Foto: DW/J.Hahn

Murat Aktepe oprezno balansira dok nosi poslužavnik sa trbušastim čašicama čaja. Već četiri meseca radi kao pomoćni kelner u kafeu u istanbulskom kvartu Galati. Nije mogao ni da sanja da će nekada morati da uslužuje goste u tuđem kafeu. Još tokom leta je ovaj 43-godišnjak posedovao mali hotel. No, pogođen ekonomskom krizom, njegov hotel je bankrotirao i morao je da ga proda budzašto.

 - pročitajte još: „Turska traži prodor na Balkan“

„Jako je loš osećaj kada ovako posrneš. Čini mi se da celi svetovi razdvajaju moj prošli i moj sadašnji život“, kaže Aktepe. Izgubio je samopouzdanje i ponos. „U mom hotelu sam imao uglavnom goste iz Evrope, ali već dve godine retko koji Evropljanin je došao ovamo – u jednom trenutku sam bio samo na gubitku.“

Nesigurnost ugrožava privredu

Mnogi sitni turski privrednici dele ovu sudbinu. U glavnoj istanbulskoj trgovačkoj ulici Istiklal, koja je inače uvek puna života, može se videti kako radnje jednostavno nestaju. „Kiralik“ – „Iznajmljuje se“, piše na plakatima preko izloga. Sada samo velike modne kuće i lanci restorana mogu da opstanu ovde.

Türkei Atilla Yesilada
Atila Ješilada: Vanredno stanje uništava ekonomijuFoto: privat

Jedan od osnovnih problema je rasprostranjena nesigurnost, kaže ekonomista Atila Ješilada. „Ljudima je vanrednog stanja preko glave, jer to jednostavno odbija investicije.“ Vanredno stanje je na snazi od neuspelog pokušaja puča u julu 2016. za koji vlada Turske krivi propovednika Fetulaha Gulena. Od tada su odnosi sa Vašingtonom, ali i sa Evropom, napeti, a investitori se povlače.

Osim toga, tu je i mamutski proces zbog nezakonitih transakcija između Turske i Irana, zbog kojeg je sud u Njujorku proglasio krivim jednog turskog bankara. U ovom politički osetljivom procesu nekolicini turskih banaka prete kazne u milijardama dolara.

 - pročitajte još: Erdoganove liste za odstrel?

„Vladajuća AKP je nekada za mnoge Turke predstavljala stranku nade – imala je viziju i za ekonomsku budućnost ove zemlje“, kaže Ješilada. „Sada je to stranka straha. Ono što ujedinjuje njene birače je strah od Zapada, Gulenovih pristalica i Radničke partije Kurdistana. Sve to nije dobra osnova za napredak zemlje.“

Lira sve slabija, nervoza sve veća

Inflacija u Turskoj je na najvišem nivou u poslednjih 14 godina, a vrednost lire sve manja – iako je Centralna banka Turske nedavno povisila referentnu kamatnu stopu. Jedan evro sada vredi 4,5 lira. Pre samo godinu dana to je bilo 3,7, a pre deset godina je kurs bio dve lire za evro. Mnogi Turci su zbog toga frustrirani.

Symbolbild Deutschland & Türkei Tourismus
Broj nemačkih turista, ranije najboljih mušterija, drastično opasoFoto: picture-alliance/dpa/A. Heimken

„Nedavno smo mogli da kupimo hleb za pola lire, a u međuvremenu ga plaćamo dve lire“, žali se jedan prolaznik u ulici Istiklal. „Svakim danom u džepovima imamo sve manje novca zato što politika već godinama pravi greške. Obični ljudi plaćaju ceh“, žali se drugi. „Ja sam penzioner i još uvek moram da radim kako bih sastavio kraj s krajem“, negoduje jedan stariji čovek, dok jedna mlada majka kaže: „Često smo išli u restoran, ali nam je to sada luksuz.“

Impozantne brojke, a iza njih ništa?

Paradoksalno, prema zvaničnim podacima, turska privreda stoji veoma dobro. U istanbulskom finansijskom distriktu, zahvaljujući državnim investicijama, neprestano se grade neboderi. Zbog slabe lire porastao je izvoz.

Prazne plaže u turističkom raju

U trećem kvartalu 2017, u odnosu na prethodnu godinu, privreda u Turskoj doživela je rast od 11 odsto, objavio je nedavno državni Zavod za statistiku. Predsednik Erdogan govori o ekonomskom rastu od oko sedam odsto u protekloj godini. Teško da se neka zemlja u Evropskoj uniji može pohvaliti takvim rezultatima.

„Jaka ekonomija zahteva jaku državu“, rekao je Erdogan u novembru na sastanku Privredne komore Ankare (ATO). „Mi rastemo uprkos svim problemima i naš cilj je da uskoro postanemo jedna od deset najvećih svetskih ekonomija“, rekao je tada turski predsednik.

Ekonomista Atila Ješilada je skeptičan. „Turskoj ekonomiji ide bolje nego 2016. godine, ali to ni iz daleka nije ono u šta nas statističari uveravaju“, kaže on. Smatra da je tursko „privredno čudo“ poput kula od peska. „Da, mi imamo građevinski bum. Možete i sami da vidite kako u Istanbulu niču neboderi. Ali ovo su mrtve investicije. One ne povećavaju produktivnost. To nije održivo.“

Gomilanje duga

Prema Ješiladi, država hitno mora da uspori rast i počne da se bavi inflacijom i spoljnim dugom. Naime, taj dug je premašio polovinu bruto domaćeg proizvoda, saopšteno je iz Ministarstva finansija tokom jeseni – i nije bio tako visok još od 2003. godine.

Türkei Recep Erdogan, Präsident | Einweihung Brücke in Istanbul
Erdogan je u ranim godinama mandata zaista predvodio tursko privredno čudoFoto: Getty Images/AFP/O. Kose

„Nekada sam imao puno poverenje u tursku privredu kada je u njoj vladao duh napretka. Ali sada se mnogi ljudi ne usuđuju da pokrenu neki posao jer se plaše da će izgubiti svoj novac“, kaže bivši hotelijer Murat Aktepe. „Dok god ljudi imaju taj strah ekonomija se neće oporaviti.“

Posle smene u kafeu, Aktepe često šeta pored hotela koji mu je do skora pripadao. Više se ne nada da će jednom ponovo moći da otkupi svoj hotel.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android