1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Premijerka će morati da spusti ton

3. oktobar 2016.

Vlada u Londonu namerava da konačno napusti EU 2019. godine. Listovi na nemačkom jeziku pišu o planu premijerke Tereze Mej da zadrži prednosti slobodnog tržišta i predstavljaju briselsku pregovaračku trojku.

https://p.dw.com/p/2QpKo
England Premierminsterin Theresa May
Foto: Getty Images/C. Court

„Bregzit znači Bregzit. I pretvorićemo ga u uspeh“, rekla je britanska premijerka Tereza Mej na partijskoj konvenciji njenih konzervativaca u Birmingemu. Pre toga je obznanjen i konkretni plan Vlade u Londonu – do kraja marta sledeće godine biće pokrenut zvanični postupak za istupanje iz EU prema Članu 50 Evropskog ugovora. Računa se da će pregovori o detaljima potrajati dve godine te da će Velika Britanija konačno  istupiti 2019. U nekoliko intervjua koje je dala prethodnih dana premijerka Mej je naglasila da će „znatno otežati“ doseljavanje građana EU u Britaniju, ali da će pokušati da ispregovara povoljan ugovor o slobodnoj trgovini.

Ponavljanjem odlučnog stava o Bregzitu premijerka Mej želi da demonstrira snagu pred delegatima svoje partije, piše Vestfalen blat (Bilefeld). Ali to se ne podudara sa lošim raspoloženjem privrede: „Deo privrednika još ne može da preboli tesan ishod referenduma, drugi već traže izlaz. Među njima su i strani investitori koji se pribojavaju da ubuduće neće tako jednostavno moći da prodaju svoje proizvode u EU.“ List piše da Tereza Mej ima slobodu da počne pregovore o istupanju kada to smatra za shodno, ali da će, kada pregovori počnu, morati da govori tiše. „Naš jezik je jezik sveta, kaže ova lejdi. Ali premijerka zaboravlja: jezik sveta više nije oksfordski engleski kao u doba Imperije, već pidžinska, uprošćena varijanta. A njom kontinentalni Evropljani već dugo vladaju jednako dobro kao Britanci.“

„Planom o istupanju do 2019. Mej želi da osigura da Britanci ne učestvuju na sledećim izborima za Evropski parlament. To govori o njenom osećaju za realnost“, piše bečki list Standard. „S druge strane, govorancijom o budućoj suverenoj i nezavisnoj zemlji premijerka prisvaja grozomornu retoriku neprijatelja EU. Oni veruju da Brisel tlači njihovu zemlju, kao da peta industrijska sila sveta nije više od 40 godina profitirala od najvećeg globalnog tržišta i saradnje sa komšijama. Svakako, pragmatična pristalica EU poput Tereze Mej mora malo da se dodvorava svojoj evroskeptičnoj partijskoj armiji. Ali ne bi trebalo da pretera u patriotskom uzletu. Mogla bi da uči od svog prethodnika Dejvida Kamerona: moderni liberalni konzervativci moraju da se na vreme ograde od nižih strasti, inače će ih brzo počistiti primitivne snage.“

Podmornica ponovo zaranja

Drugačije piše konzervativni Velt (Berlin) koji poredi Terezu Mej sa Angelom Merkel i podseća na posprdni nadimak koji je dobila pre referenduma „podmornica Mej“. Naime, za nju se znalo da zagovara ostanak u EU, ali je to činila toliko tiho, ostavljajući sebi prostor da ostane važan igrač i u slučaju Bregzita. Taktiku podmornice Tereza Mej primenjuje i sada, smatraju u Veltu, i to uopšte nije rđavo za nju: „Mlako je govorila o budućem pristupu zajedničkom tržištu EU (Pokušaćemo da isposlujemo najbolji mogući dogovor) što politički analitičari tumače kao tendenciju ka tvrdom Bregzitu, jasnom podvlačenju crte ispod prošlosti u EU. Bolje sasvim izaći, nego ostaviti odškrinuta vrata, pa to platiti ustupcima na polju doseljavanja stranaca iz EU.“

Tu Tereza Mej podseća na saveznu kancelarku Merkel koja se kroz mnoge krize uspešno provlačila tako što je bila škrta na rečima i sebi ostavljala prostor za menevrisanje. Slično čini i Tereza Mej kada kaže da više neće pričati o Bregzitu, osim ako nema nešto novo i važno da kaže. „Time premijerka, nasuprot njenom prethodniku gladnom javne pažnje, ostavlja sebi prostor za igru. Najvažnijim protagonistima je već dobacila dovoljno kostiju. Podmornica Mej ponovo zaranja“, zaključuje Velt.

Briselska trojka

Švajcarski Bazel landšaftlihe cajtung (Bazel) predstavlja briselsku „borbenu trupu“ koja će pregovarati sa Britancima o istupanju iz EU, a koja danas zvanično počinje sa radom. Predvodi je Mišel Barnije kojeg novine već zovu „žderačem Britanaca“ i smatraju njegovo imenovanje „Junkerovom osvetom“ Londonu. „Britancima je Barnije još u živom sećanju. Od 2010. do 2014. je kao evropski komesar za tržište zagorčavao život londonskim bankarima uvođenjem raznih regulativa. Posebno su omražena bila ograničenja za bankarske bonuse i zajednički nadzor pod vođstvom Evropske centralne banke. Još u februaru, mnogo pre Bregzita, Barnije je rekao da ne pristaje na zajedničko tržište à la carte i da je pristup tom tržištu moguć samo za one koji pristaju na slobodan promet ljudi.“

Barnijeu će u pregovorima pomagati dvojica Belgijanaca. Didije Zeus će biti predstavnik Evropskog saveta, a švajcarski list ga opisuje kao „diplomatu od karijere britke pameti, premazanog svim bojama“. Bio je glavni savetnik prethodnog predsednika Evropskog saveta Hermana Van Rompuja, a ranije portparol tadašnjeg belgijskog premijera Gija Verhofštata. Upravo je Verhofštat treći član briselske trojke, kao predstavnik Evropskog parlamenta gde vodi poslanički klub liberala. „Taj Belgijanac je ono što u Briselu zovu super-federalistom. Već godinama se ovaj 63-godišnjak zalaže za model Sjedinjenih Evropskih Država i dublju integraciju. Briljantni govornik je već najavio da će eventualni po EU nepovoljni dil o Bregzitu sprečiti vetom Evropskog parlamenta.“