Predsednički izbori u Francuskoj
22. april 2007.Razlog što je gotovo nemoguće proceniti čiji su izgledi za pobedu na izborima najveći je činjenica da je još uvek oko 35 do čak 50 odsto biračkog tela u Francuskoj neodlučno. Što se tiče onih koji su odlučili da ne glasaju njih je prema procenama upućenih oko 19 odsto.
"Ne, neću glasati. Zato što sam izgubila poverenje u političare. Obećavaju mnogo – a na kraju se od toga ništa ne ostvari...", kaže jedna Francuskinja, koja je naročito razočarana činjenicom da političari najmanje čine za one kojima pomoć je najpotrebnija a to su recimo osobe sa invaliditetom.
Broj onih koji neće izaći na izbore i ovoga puta bilo je teško prognozirati.
"Mi Francuzi nemamo običaj da govorimo o tome da nećemo izaći na glasanje. S druge strane, kada se govori o zaštiti gradjanskih interesa izbori su obično na prvom mestu...", pojašnjava Žan Danijel Levi iz CSA Instituta za istraživanje javnog mnenja.
Neodlučnih je ipak i dalje najviše:
"Glasaću, ali za koga to je nagradno pitanje"...
"Još uvek ne znam, ali imam još nešto vremena da razmislim..." - kažu neki od neodlučnih gradjana Francuske.
Ovoga puta pravo glasa na predsedničkim izborima ima daleko više gradjana. Zato što oni koji napune 18 godina više ne moraju u opštine da bi se prijavili za glasanje, već se na biračkim spiskovima njihova imena pojavaljuju automatski. I dalje medjutim postoji problem ažurnog unošenja imena stranca u spiskove, naročito onih koji su francuski pasoš dobili u proteklih godinu dana. Zato su se neki muzičari dosetili da na svojim kompakt diskovima ponude i formular za prijavljivanje koji se mora predati u obližnjim opštinama.
Kada je o poslednjim istraživanjima francuskog javnog mnenja uoči samih izbora reč, ona ukazuju na izvesne promene u rejtinzima predsedničkih kandidata. Kandidat ekstremne desnice Žan Mari Le Pen je prema poslednjim anketama pretekao kandidata centra Bajrua što ga dakle čini trećim najjačim kandidatom u predsedničkoj izbornoj trci. Prema istraživanju Instituta CSA, Le Pen bi mogao računati na 16,5 odsto glasova.
Najviše anketiranih i dalje bi glasalo za kandidata desnice Nikolu Sarkozija, tačnije njih 26,5 odsto, dok je na drugom mestu kandidat socijalista Segolen Roajal sa eventualnih 25,5 odsto glasova. Ovo istraživanje pokazuje i da bi za Sarkozija kao i za Roajalovu glasalo za pola odsto manje birača nego što je to bio slučaj u ranijim anketama. Isto važi i za kandidata Unije za francusku demokratiju Fransoa Bajrua sa 16 odsto mogućih glasova birača.
Iz istraživanja CSA instituta proističe i da bi najjači kandidati ukoliko dodje do drugog kruga glasanja, Nikola Sarkozi i Segolen Roajal bili prilično izjednačeni.