1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Povratak Martina Zelnera: desni ekstremista stiže u Berlin

12. jul 2024.

Vlada u Berlinu htela je da zabrani ulazak Austrijancu na tlo Nemačke. Ali, to nije bilo moguće. Šta Zelner planira u Berlinu? O čemu želi da govori?

https://p.dw.com/p/4iBoc
Martin Zelner na jednom skupu Identitetskog pokreta
Martin Zelner na jednom skupu Identitetskog pokretaFoto: Sebastian Willnow/dpa/picture alliance

Martin Zelner je krajem maja na Telegramu napisao: „Zabrana ulaska je propala! Uskoro ponovno dolazim u Nemačku i još više i glasnije nego do sada ću zahtevati remigraciju u deislamizaciju.“

Ovog petka 12. jula Zelner želi da nastupi u Berlinu. U društvu „Popravak države“ (Staatsreparatur) bivšeg berlinskog poslanika Alternative za Nemačku (AfD) Andreasa Vilda, Zelner želi da govori o svojoj omiljenoj temi: „remigraciji“. To je ujedno i zvanični naziv te diskusije.

„Remigracija“ je u Nemačkoj proglašena za takozvanu „ne-reč“ godine 2023. U obrazloženju žirija je stajalo: „Ta reč postala je eufemizam za zahteve za prisilnim proterivanjem iz zemlje, pa sve do masovnih deportacija ljudi migrantskog porekla.“

Pritisak na migrante s nemačkim pasošem

Povod za takvu odluku žirija bio je jedan raniji nastup Zelnera u Nemačkoj. U novembru 2023. on je u jednoj potsdamskoj vili učestvovao na sastanku radikalnih desničara. I tamo je takođe držao predavanje o „remigraciji“. Na sastanku su bili i političari AfD-a, ali i CDU-a i (tada) konzervativnog udruženja „Unija vrednosti (Werteunion), koje je u međuvremenu i zvanično postalo stranka. Taj skup je izazvao talas protesta u Nemačkoj.

Nakon što je u medijima počelo da se izveštava o sastanku u Potsdamu, desetine hiljada ljudi u više navrata su izlazile na ulice nemačkih gradova protestujući protiv desničarskog ekstremizma
Nakon što je u medijima počelo da se izveštava o sastanku u Potsdamu, desetine hiljada ljudi u više navrata su izlazile na ulice nemačkih gradova protestujući protiv desničarskog ekstremizmaFoto: Johannes Simon/Getty Images

U DW-emisiji „Zona konflikta“ (Conflict Zone), Zelner je u proleće ove godine rekao da ne razume čemu to uzbuđenje. I dodao da, za razliku od medijske kuće „Korektiv“ (Correctiv), koja je prva izvestila o skupu u Potsdamu, on samo želi da ilegalni doseljenici budi proterani. Na migrante koji poseduju nemački pasoš, a koji ne žele da se prilagode, trebalo bi izvršiti, kako je rekao, pritisak. Ali nije pojasnio o kakvom bi se to pritisku radilo. Sve u svemu, rekao je Zelner, radi se i o tome „da se zemlja učini što je moguće više neatraktivnom za one ljude koje mi ne želimo ovde“.

Neuspešna zabrana ulaska u Nemačku

Nastup na skupu u novembru gotovo da je doveo do proterivanja Zelnera iz Nemačke, odnosno do uvođenja zabrane ponovnog ulaska u zemlju. Ured za strance u Potsdamu već je bio proglasio zabranu ulaska za tog Austrijanca.

Zelner se nakon toga žalio Upravnom sudu. On doduše ne može sam da odluči o tome da li će se nekom zabraniti ulazak u Nemačku ili ne, ali može da poništi već izrečenu zabranu. Sud je to i uradio u junu. I zato Zelner može ponovo da uđe u Nemačku. U argumentaciji Upravnog suda u Potsdamu stoji da se nije moglo u odgovarajućoj meri dokazati „stvarno i dovoljno teško ugrožavanje javnog reda, odnosno bezbednosti“ od strane Zelnera. Time je Upravni sud vrlo jasno poručio da je, pravno gledano, u praksi veoma teško zabraniti građaninu neke zemlje Evropske unije ulazak u neku drugu zemlju Unije.

Jedna orodica iz Iraka prilikom uručivanja nemačkog državljanstva: Zelner želi da izvrši pritisak na ljude koji se, po njegovom mišljenju, ne prilagođavaju
Jedna orodica iz Iraka prilikom uručivanja nemačkog državljanstva: Zelner želi da izvrši pritisak na ljude koji se, po njegovom mišljenju, ne prilagođavajuFoto: Marijan Murat/dpa/picture alliance

Neke druge zemlje su Austrijancu već zabranile ulazak na njihovu teritoriju, na primer SAD i Velika Britanija. Pre donošenja te odluke je naime obznanjeno da je Zelner preko i-mejla bio u kontaktu s Brentonom Tarantom, australijskim teroristom koji je u martu 2019. u jednoj džamiji u novozelandskom Kristčerču ubio 51 muslimana. Zelner je pre tog napada čak dobio i jednu donaciju od Taranta.

Ideja „velike zamene“ stanovništva

Zelner ima samo 35 godina, a već sad je jedna od najvažnijih figura desno-radikalne scene na nemačkom govornom području. Kao mladić se priključio neonacističkoj sceni u Austriji. Njegov mentor je bio osuđeni negator Holokausta Gotfrid Kisel. Za DW je Zelner otvoreno pričao o svojoj prošlosti: „Kad sam bio mlad, bio sam u toj desničarskoj subkulturi i nikada to nisam krio.“

Martin Zelner do prošle godine zastupa tzv. „Identitetski pokret“ (Identitäre Bewegung, IB) u austrijskoj javnosti. I danas je jedan od njihovih vodećih članova. Taj pokret se bori za etnički homogenu evropsku kulturu, stanovništvo po njima ne bi trebalo da bude raznoliko, već po mogućnosti – belo. Identitet (po tome je pokret i dobio ime) Evrope je, prema njihovom mišljenju, ugrožen doseljavanjem migranata iz zemalja izvan Evrope, pre svega muslimana.

Pristalice Identitetskog pokreta 2019. u Minhenu (na plakatu je znak tog pokreta)
Pristalice Identitetskog pokreta 2019. u Minhenu (na plakatu je znak tog pokreta)Foto: Sachelle Babbar/Zumapress/picture alliance

Zelner i Identitetski pokret pritom otvoreno koriste i pojam „velike zamene“. Reč je o često antisemitskom ubeđenju da se upravo događa „velika zavera“: zahvaljujući masovnom doseljavanju ljudi koji nisu beli i muslimana, trebalo bi da se zameni većinski belo stanovništvo u zapadnim zemljama, tvrde oni.

U intervjuu za DW Zelner je izrekao rečenice poput ovih: „Naša kultura je ugrožena“. Ili: „Nismo mi ekstremni, ekstremna je današnja doseljenička politika“. A svoj pokret on vidi u ulozi pionira: „Za pet do deset godina svi u Evropi će zahtevati remigraciju.“

Služba za zaštitu ustavnog poretka SR Nemačke je 2029. Identitetski pokret kategorisala kao „jasno desno-ekstremnu organizaciju“. Služba nadzire rad pokreta zato što, kako se navodi, njegove pozicije nisu u skladu s nemačkim Osnovnim zakonom (nemački ustav, prim.red). Predsednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Tomas Haldenvang tada je izjavio: „Te duhovne palikuće pod znak pitanja stavljaju ravnopravnost ljudi ili čak njihovo ljudsko dostojanstvo. Govore o infiltraciji stranaca, naglašavaju sopstveni identitet kako bi druge ponizili, ciljano šire slike o neprijateljima.“ I u Zelnerovoj domovini, Austriji, aktivnosti Identitetskog pokreta nadziru tamošnje službe bezbednosti. Austrijska Služba za zaštitu ustavnog poretka je 2014. zaključila da taj pokret ima „pogled na svet kojim dominiraju rasizam i nacionalizam“. Identitetski pokret ipak još uvek nije zabranjen ni u Austriji, a ni u Nemačkoj.

Aktivnosti na društvenim mrežama

Martin Zelner vrlo aktivno koristi društvene mreže za širenje svojih poruka. U nekoliko navrata su njegovi nalozi na mrežama bili suspendovani, na primer njegov nekadašnji kanal na Jutjubu. Zbog kršenja pravila korišćenja, bio je suspendovan i na Instagramu i Tviteru, odnosno blokiran na Fejsbuku. Otada Zelnerova supruga Britani, rođena Petbon, poreklom iz SAD, pokušava da ga preko društvenih mreža promoviše i u Americi.

Zelner sa suprugom Britani
Zelner sa suprugom BritaniFoto: Alex Halada/AFP/Getty Images

Zelner je svoje aktivnosti uglavnom prebacio na Telegram i Rambl (Rumble). Njegov nalog na Iksu (nasledniku Tvitera) ponovo je „otključan“ u martu 2024.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku

DW Mitarbeiterporträt Christoph Hasselbach
Kristof Haselbah Autor, dopisnik iz inostranstva i komentator međunarodne politike