1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Popustili ventili u Turskoj i Grčkoj

Azer Slanjankić, Dijana Roščić29. avgust 2015.

Povećanje broja izbeglica u vezi je i sa nejasnom situacijom u Turskoj i Grčkoj. Premijeri Vučić i Rama mogli bi da na Balkanu preuzmu ulogu koju su imali Berlin i Pariz, prenosi štampa na nemačkom...

https://p.dw.com/p/1GNnT
Kos Küste Annkuft Flüchtlinge Touristin Türkische Küste im Hintergrund
Izbeglice iz Pakistana su upravo iz Turske stigle na Kos u Grčkoj, na čijoj plaži se šeta turistkinja iz Španije, 15.08.2015.Foto: Reuters/Y. Behrakis

Evropski komesar za pregovore o proširenju EU, Johanes Han u intervjuu za austrijski Standard između ostalog kaže:

"Naš cilj mora da bude da sprečimo situaciju koja ljude navodi da odlaze. Zato sam, na primer, zadovoljan ishodom pregovora sa Iranon, jer će to, nadamo se, imati pozitivan uticaj na Bliskom istoku, uključujući i ulogu Rusije. Ali ne treba zanemariti činjenicu da je sve povezano sa situacijom u Turskoj. Od turskih izbora imamo porast izbeglica jer je unutrašnjopolitička situacija nejasna i sve stranke su fokusirane na izbore. I u Grčkoj domaća politička situacija nije baš sasvim jasna. To su dva neuralgične zemlje koje su trenutno previše pod unutršnjim pritiskom, da bi mogle primereno da se bave problematikom izbeglica.

Što se tiče Balkana i izbeglica u tranzitu, upravo smo doneli odluke o finansijskoj pomoći za Srbiju i Makedoniju.

Istovremeno, nakon dogovora Srbije i Kosova, mislim da je Srbija sada spremna za početak pregovora o ulasku u EU. Čisto tehnički gledano, do kraja ove godine mogli bi da otvorimo pregovore o poglavljima 35 (ostalo) i 32 (kontrola finansija). Ali, želeo bih da do tog trenutka već znamo kada počinjemo pregovore o poglavljima 23 i 24 koja se tiču funkcionisanja pravne države.

U odnosima Srbije i Albanije primetno je popuštanje napetosti. Premijeri Vučić i Rama mogli bi kroz svoju novu kooperaciju da na Balkanu preuzmu ulogu koju su (u EU) imali Berlin i Pariz. Koraci ka pomirenju su vrlo važan deo procesa ulaska u EU", rekao je Han.

Albanischer Premierminister Rama mit serbischem Amtskollegen Vucic
Foto: AFP/Getty Images/G. Shkullaku

Balkanu se mora pomoći

Badiše cajtung komentariše nedavno završenu Konferenciju EU i Zapadnog Balkana, posebno problem potražilaca azila: "Tokom ove godine, skoro 45 odsto zahteva za azil u Nemačkoj su podnele osobe iz država Zapadnog Balkana. Kako se deo tih zemalja nalazi na listi čekanja za ulazak u EU, onda se te zemlje smatraju sigurnim i kaže se kako su ljudska prava tamo zagarantovana. Nemačka vlada, dakle, navodi da tim ljudima nije potrebna zaštita i zahtevi za azil se redom odbijaju. Tako izgleda suva teorija.

Ipak, iza tih zahteva i pravne regulative, nalaze se ljudske sudbine. Izbeglice sa Balkana nadaju se boljem životu u Nemačkoj. Možemo li im to uzeti za zlo? Šta bismo mi učinili, kada bismo se našli u situaciji u kojoj nas čeka samo siromaštvo i besperspektivnost? Da li bismo to trpeli ili bi se pokrenili? Broj izbeglica koje stižu u Nemačku stalno raste. Gradovi so već preopterećeni, finansijski i organizaciono. Nešto se mora učiniti. Ne može se dozvoliti da su ljudi prisiljeni da u talasima napuštaju domovine da bi svoju perspektivu potražili u inostranstvu", piše Badiše cajtung.

Ne dozvoti odliv mozgova sa Balkana

"Ako se ovako nastavi, doživećemo brian drain, totalno iseljavanje i odlazak obrazovanih mladih ljudi", upozorava za portal Finanzen.net Lejla Čišić, koordinatorka SOS-dečijih sela u BiH. Ovaj portal objavljuje članak na tu temu koji nosi naslov "Idemo odavde":

"Rezultati jedne studije UN pokazuju da je 80 odsto mladih u BiH spremno da napusti domovinu. U drugim balkanskim državama poput Makedonije, Albanije, Srbije ili Crne Gore stanje nije puno bolje. Nezaposlenost među mladima iznosi 60 odsto, a plate su takve da nisu dovoljne za izdržavanje porodice. "Balkanu je hitno potrebna finansijska pomoć i reforma sektora obrazovanja", kaže Lejla Čišić. Studija UN pokazuje da svaki četvrti mladi čovjek ne završi školu. 27 odsto studenata prekida studije pre diplome. Jedan od razloga za to je zastareli školski sistem koji mlade ne priprema za potrebe tržišta rada. Skoro da nema programa za dokvalifikaciju. Korupcija koja cveta na sve strane, odvraća strane investitore od dugoročnog angažmana na Balkanu. "Ako i dalje budemo zapostavljali našu omladinu i ako ne uspemo da im kroz dobro obrazovanje pružimo perspektivu, onda će Balkan propustiti svoju šansu za razvoj, a od kreativnosti mladih će profitirati druge zemlje", kaže direktorika SOS-dečijeg sela. Ona ukazuje da to donosi nepopravljive štete celim društvima na Balkanu", prenosi portal Finanzen.net.

LINK: http://www.dw.de/dw/article/0,,18680874,00.html