1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Katastrofa

"Nikad nećemo moći da izbegnemo ovakve katastrofe!"

24. decembar 2018.

Stotine ljudi su izgubile život u još jednom razornom cunamiju u Indoneziji. Jorn Lauterjung, geofizičar i direktor instituta u Potsdamu u intervjuu za DW pojašnjava zašto vlasti nisu računale s cunamijem. 

https://p.dw.com/p/3AadW
Indonesien Süd Sumatra Tsunami Rettungsarbeiten
Foto: Getty Images/AFP/F. Awed

DW: Da li se katastrofa u Indoneziji na bilo koji način „nagovestila"?

Jorn Lauterjung: Najverovatnije je cunami prouzrokovala erupcija vulkana Anak Krakatau. Doduše, prethodno smo zabeležili vulkanske i seizmičke aktivnosti, ali prognozu da će tako doći i do cunamija je vrlo teško dati. 

Zašto nije funkcionisao sistem ranog upozoravanja?

Dr. Jörn Lauterjung | Geoforschungsinstituts Potsdam
Jorn Lauterjung je diretkor Instituta za geološka istraživanja GFZ u PotsdamuFoto: GFZ

Taj sistem se koncentriše na zemljotrese, iz jednostavnog razloga što 90 posto cunamija koje uočavamo nastaju jakim zemljotresima jačine 6,5 do 7 ili još jačih. Kod manjih seizmičkih aktivnosti, koje smo ovaj put zabeležili, sistem ranog upozoravanja se ne uključuje. Jer, tada bi bilo previše lažnih uzbuna i zato što seizmičke aktivnosti u suprotnom ne prouzrokuju cunami.

Da li bi posle ovih događaja u Indoneziji stepen od 6,5 trebalo spustiti ili to nema smisla?

Ne, to uopšte nema smisla, zato što seizmičke aktivnosti snage od 4 do 5 gotovo svakodnevno merimo na različitim mestima u Indoneziji i to bi dovelo do previše lažnih uzbuna. Još jednom: gotovo svi cunamiji koje beležimo su prouzrokovani jakim zemljotresima, a tek oko deset posto svih cunamija vulkanskim aktivnostima ili klizištima. Stoga smo taj prag postaviti toliko visoko.

Šta savetujete ljudima na licu mesta?

Na to pitanje je teško odgovoriti. Pre oko tri meseca, 28. septembra, dogodio se cunami na indonežanskom ostrvu Sulavezi sa više od 2000 žrtava. To je bio cunami prouzrokovan klizištima. Time želim da kažem da narednih meseci ili godina ljude jedino možemo dobro infromisati, kako bi imali dovoljno saznanja, i kako bi razumeli da se takvi slučajevi uvek iznova mogu dogoditi. Da, dakle, nema stopostotne bezbednosti, čak i kad postoji sistem ranog upozoravanja. 

Vaš zaključak, dakle, glasi da se takve katastrofe u budućnosti ne mogu izbeći? 

To nije ni bila namera sistema ranog upozoravanja. Bilo je potpuno jasno da se uvek iznova mogu dogoditi katastrofe s povređenima i mrtvima. Sistem ranog upozoravanja pokušava da umanji štetu ili samu katastrofu. Ali potpuno izbeći tako nešto, to nikad nećemo moći.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android