1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemački budžet za 2025: spajanje nespojivog

Martin Polanski ARD
10. septembar 2024.

Svađa oko budžeta za 2025. sve oštrije deli nemačku vladajuću koaliciju. Da li bi mogla bi da dovede i do njenog raspada?

https://p.dw.com/p/4kSiA
Savezni ministar finansija Kristijan Lindner (FDP)
Savezni ministar finansija Kristijan Lindner (FDP)Foto: Kay Nietfeld/dpa/picture alliance

Kad istoričari jednoga dana budu sumirali rezultate aktuelne nemačke „semaforske koalicije“ (SPD, Zeleni i FDP) možda će 15. novembar 2023. da označe kao prekretnicu, kao presudnu tačku za koaliciju. Tog dana je, naime, Savezni ustavni sud u Karlsrueu proglasio da je odluka vlade o prenameni milijardi zaduženja povezanog s koronom – protivustavna .

Time je Sud ionako nestabilnoj finansijskoj politici triju nejednakih partnera oduzeo mogućnost delovanja. Jer, želje za izdacima, naročito socijaldemokrata i Zelenih, mogle su da budu usklađene sa zahtevom liberala za pridržavanjem zabrane prekomernog zaduživanja samo ako se razni budžeti u senci finansiraju kreditima teškim milijarde.

Raskol u koaliciji

Savezni ministar finansija Kristijan Lindner (FDP) nakon presude iz Karlsruea ocenio je tada da je to „prekretnica“, ali je pokušao i da iz toga izvuče nešto pozitivno: „Moraćemo da sa manje novca sprovodimo efikasniju politiku. Zato ova presuda može da bude samo šansa.“

Rasprava o budžetu nastavlja se u Bundestagu
Rasprava o budžetu nastavlja se u BundestaguFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Deset meseci kasnije može se reći da je pre svega finansijska politika postala uzrok razdora u vladajućoj nemačkoj koaliciji. Jer, glavni problem nije rešen. SPD i Zeleni na jednoj strani, a FDP na drugoj, imaju potpuno različita mišljenja o tome koliko je zaduživanja poželjno i podnošljivo, odnosno koliko država sebi može da priušti.

Tek nakon dugog sporenja koje je gotovo doveo do raspada koalicije, nemačka Savezna vlada je pre nešto više od tri nedelje uspela da se dogovori oko nacrta budžeta. Ali, u njemu je neobično velika rupa od 12 milijardi evra, iako su očekivanja delom bila i veoma optimistična – recimo da će izdaci za podršku nezaposlenima u idućoj godini biti znatno manji.

Predlog predviđa da se nešto malo više od desetine budžeta za 2025. finansira preko kredita. Odredbe zabrane prekomernog zaduživanja, tzv. „kočnica zaduživanja“, time bi, istina, trebalo da se ispoštuje, ali uzimanje tako velikih kredita moguće je samo zahvaljujući nekim maštovitim knjiženjima, recimo tako što se „subvencije“ pretvaraju u „pozajmice“.

„Rupa mora da postane manja“

Stručnjak za budžet poslaničke grupe opozicionih demohrišćana (CDU/ CSU) Kristijan Haze ocenjuje da su to „pravno sumnjivi manevri“. Vlada se pridržava kočnice zaduživanja samo na papiru, kaže on i u tomu vidi mogućnost za raspad vladajuće koalicije. „Nisu uzalud Šolc, Lindner i Habek tako dugo sedeli zajedno, a nisu otklonili sve probleme. Bilo bi gotovo čudo kad bi sad to uspelo u poslaničkim grupama.“

Kristijan Haze (CDU): Pravno sumnjivi manevri vlade
Kristijan Haze (CDU): Pravno sumnjivi manevri vladeFoto: Christoph Hardt/Future Image/imago images

Nasuprot tome, ministar finansija Lindner ocenjuje da je reč o „budžetu oblikovanja s rekordnim investicijama“ – na primer u bezbednost, obrazovanje ili dečije vrtiće. Osim toga, tu je i poresko rasterećenje vredno milijarde za građane kod tzv. „hladne progresije“ (većeg oporezivanja povećanih plata, iako je povećanje plata pojela inflacija, prim.ur). A sve to, tvrdi, uz pridržavanje odredbi kočnice zaduživanja.

Lindner je u nedelju tako naglasio da se sad ipak radi o tome da se rupa od 12 milijardi evra smanji na prihvatljiv nivo – po njegovoj računici za oko dve i po milijarde evra. „Rupa mora da postane manja“, kaže savezni ministar finansija.

To ne deluje mnogo, ali razgovori o budžetu u Bundestagu mogli bi ipak da vode ka novim, žučnim raspravama između stranaka vladajuće koalicije.

Potreba za konsultacijama kod Zelenih

Stručnjak Zelenih za budžet Sven-Kristijan Kindler kaže da je potrebno da se razgovara o do sada planiranim smanjenjima izdataka za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć. Time bi bilo pogođeno i Savezno ministarstvo spoljnih poslova koje vodi njegova stranačka koleginica Analena Berbok.

Smanjenje izdataka na tom području Kindler ocenjuje kao „pogrešno određivanje prioriteta“ – i to ne samo zbog humanitarnih razloga. „To je i geopolitički pogrešno, jer u te rupe onda uskaču Rusija i Kina“, kaže političar nemačkih Zelenih.

Sven-Kristijan Kindler (Zeleni): Pogrešno određivanje prioriteta
Sven-Kristijan Kindler (Zeleni): Pogrešno određivanje prioritetaFoto: Frederic Kern/Geisler-Fotopress/picture alliance

Kritike i iz SPD

I glavni SPD-ov stručnjak za budžet Denis Rode smatra da bi trebalo još jednom preispitati planirane uštede kada je reč o međunarodnoj pomoći. U svakom slučaju, aza posleničku grupu socijaldemokrata važi sledeće: „Obezbedićemo da dodatna sredstva za unutrašnju bezbednost budu zagarantovana. I obezbedićemo da ne bude radikalnog smanjenja sredstava za socijalne sisteme.“

Pored predstojećeg rada na pojedinostima u budžetu za 2025, kod socijaldemokrata se radi i o „snažnijem pogledu unapred“. Poslanička grupa te stranke je na većanju iza zatvorenih vrata ponovila zahtev za reformom kočnice zaduživanja. „Uvek smo govorili da je kočnica zaduživanja pre 20 godina možda bila dobro sredstvo, ali sad su nam potrebne investicije u budućnost“, kaže predsednik poslaničke grupe SPD-a u Bundestagu Rolf Micenih. I dodaje da ponovno dovođenje u pitanje kočnice zaduživanja nije provokacija usmerena ka koalicionim partnerima iz FDP-a, već samo „ponuda za razgovor drugim strankama“.

Pokrajinski premijeri za ublažavanje kočnice zaduživanja

Već sad se naslućuje da će nakon idućih saveznih izbora za godinu dana ponovo biti pokrenuta rasprava o reformi kočnice zaduživanja. SPD i Zeleni ta pravila u svakom slučaju žele da promene, a i nekoliko pokrajinskih premijera iz redova CDU takođe vrše pritisak da se vlada pozabavi kočnicom zaduživanja. Jer, njena pravila su još stroža za finansijsku politiku pokrajina, nego što je to slučaj na saveznom nivou.

Prvi gradonačelnik Berlina Kaj Vegner, kao i premijeri Saksonije Mihael Krečmer i Saksonije-Anhalt Rajner Hazelof (svi iz CDU), zahtevaju da se odredbe kočnice olabave. Iako predsednik CDU Fridrih Merc stalno naglašava da je kočnica zaduživanja ispravna onakva kakva je zapisana u nemačkom ustavu.

Predsednik CDU Fridrih Merc je protiv promene kočnice zaduživanja
Predsednik CDU Fridrih Merc je protiv promene kočnice zaduživanjaFoto: Michael Kappeler/dpa/picture alliance

Tema za savezne izbore

I glavni stručnjak CDU za budžet Haze naglašava da ne može samo da se proširi zaduživanje. U tome se slažu i njegova stranka i poslanička grupa CDU/CSU. Ali, kako kaže, može da se razmišlja o manjim tehničkim promenama, recimo kod tzv. „konjunkturne komponente“, kako je to već izneseno i u Saveznom ministarstvu finansija. „Postoje manje mogućnosti kretanja i o njima će se verovatno raspravljati i u koalicionim pregovorima“, kaže Haze.

Kočnica zaduživanja će sigurno igrati ulogu i u kampanji za iduće savezne izbore – ali pre toga će „semaforska koalicija“ morati da se pozabavi time da začepi rupe i razjasni nejasnoće u budžetu za iduću godinu.

Budžet za 2025. će verovatno biti poslednji za aktuelnu vlada. Dogovor bi trebalo da bude postignut do kraja novembra – ali kad je reč o natezanju oko novca, vladajuća nemačka koalicija se već nekoliko puta suočila sa nazadovanjem.