1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka strahuje od pobede Marin Lepen

30. jun 2024.

Francuskim desničarima se smeši pobeda na izborima. Iako je Marin Lepen godinama u misiji „umivanja“ svoje stranke, stručnjaci misle da bi dolazak na vlast zategao odnose Pariza i Berlina kao osovine Evropske unije.

https://p.dw.com/p/4hgc2
Marin Lepen gleda ka idućim predsedničkim izborima
Marin Lepen gleda ka idućim predsedničkim izborimaFoto: Olivier Corsan/dpa/MAXPPP/picture alliance

U letnjem intervjuu za Prvi program nemačke televizije (ARD) nemački kancelar Olaf Šolc je rekao: „Zabrinut sam zbog izbora u Francuskoj.“

Dodao je da se nada da će partije koje ne predvodi desničarka Marin Lepen biti uspešne. A francuska fudbalska zvezda Kilijan Mbape upozorava da ekstremisti kucaju „na kapije moći“.

Desničarsko Nacionalno okupljanje ima prema anketama dobre izglede da na predstojećim parlamentarnim izborima postane najsnažnija partija u zemlji.

Prvi krug glasanja je ove nedelje (30. jun), ali će glavni biti drugi krug kroz sedam dana. U Francuskoj po izbornim okruzima važi pravilo da kandidat mora imati više od 50 odsto glasova. Ako ih niko nema, dva najjača idu u drugi krug što će verovatno biti slučaj u najvećem delu zemlje.

Na drugom mestu je levičarski savez Novi narodni front, a liberalni blok aktuelnog predsednika Emanuela Makrona tek je na trećem mestu.

Makron je posle teškog poraza svoje partije na izborima za Evropski parlament početkom juna raspisao vanredne izbore. Na izborima za Evropski parlament je Nacionalno okupljanje u Francuskoj dobilo najviše glasova.

Makron upozorava na mogući građanski rat

Makronove pristalice u zemlji i inostranstvu sada se pribojavaju da je raspisivanje izbora bilo greška i da će se nastaviti uspon Nacionalnog okupljanja.

Makron svakako misli da ostane predsednik države, i isključio je podnošenje ostavke, jer u Francuskoj predsednika na posebnim izborima direktno biraju građani. Ali njegov manevarski prostor će u budućnosti biti mnogo manji.

Francuski predsednik Emanuel Makron na susretu sa nemačkim kancelarom Olafom Šolcom (nadomak Berlina u maju 2024. godine)
Makron i Šolc su kako-tako sarađivaliFoto: ODD ANDERSEN/AFP via Getty Images

Moglo bi se desiti da mora da sarađuje sa predsednikom Nacionalnog okupljanja Žordanom Bardelom ako on postane novi premijer.

Ako ekstremna levica i desnica budu imali sličnu snagu, parlament bi mogao da bude blokiran. Makron je zbog ekstremne polarizacije čak upozorio na mogućnost građanskog rata.

Veliki potencijal za sukobe sa Berlinom

A nemačko-francuski odnosi? Bardela je uoči izbora rekao da on kao premijer najpre ništa ne bi promenio u odnosu prema Berlinu.

Ronja Kempin, poznavateljka Francuske u berlinskoj Fondaciji za nauku i politiku, smatra da takve izjave imaju cilj da umire. Nacionalno okupljanje se do sada izjašnjavalo „veoma kritički prema Nemačkoj, povremeno čak i netrpeljivo, prebacivali su Makronu da je francuske interese prodao Nemačkoj, i najavili su da će to popraviti kada dođu na vlast“.

Bardela bi, kaže, verovatno zadržao projekte nemačko-francuskog tenka i aviona, mada predizborni program njegove stranke predviđa ukidanje tog projekta.

Direktor Nemačko-francuskog instituta u Ludvigzburgu Mark Ringel smatra da bi pobeda desničarske opcije u Francuskoj donela probleme za bilateralne odnose.

Za nemačku Vladu bi se postavilo praktično pitanje: „Ko bi bila osoba za kontakt, kada nema kontakta sa Nacionalnim okupljanjem? A potom, naravno, i pitanje da li bi se francuska vlada držala bilateralnih sporazuma? Politički bi to donelo nesigurnost.“

Potencijalni konflikt sa Berlinom zapisan je u nekim tačkama predizbornog programa Nacionalnog okupljanja – smanjivanje francuskog doprinosa budžetu Evropske unije, istupanje iz zajedničkog tržišta električne energije, raskid sporazuma o migracijama ili ograničavanje slobode putovanja za osobe koje nisu državljani Evropske unije.

Naravno, upitno je da li bi se takvi planovi stvarno sproveli. I francuska pomoć Ukrajini mogla bi da bude smanjena.

„Protivpožarni zid“ je u Francuskoj pao

Šta je uzrok uspona ove stranke? Mark Ringel navodi između ostalog i „opštu frustraciju stanovništva zbog politike i sve veći osećaj zanemarenosti, a taj osećaj je Nacionalno okupljanje znalo vešto da iskoristi“.

Pored tema migracije i unutrašnje bezbednosti ova partija se sve više okreće i ekonomskim i socijalnim temama. Tako je stranka obećala smanjenje poreza na dodatu vrednost sa 20 na 5,5 odsto.

Marin Lepen godinama radi na tome da umije svoju partiju. Njen otac Žan-Mari Lepen je nekada relativizovao Holokaust i tako izolovao stranku od širih biračkih masa. Marin Lepen ga je izbacila iz partije.

Žena iz izborne komisije drži glasački materijal tokom parlamentarnih izbora u francuskom gradu Avru (30. jun 2024)
Glasanje u FrancuskojFoto: LOU BENOIST/AFP

Nacionalno okupljanje se predstavlja kao politička snaga spremana na kompromise. „Protivpožarni zid“ kojim su demohrišćani u Nemačkoj izolovali Alternativu za Nemačku odbijajući kontakte i saradnju sa njom, u Francuskoj više ne postoji prema Nacionalnom okupljanju.

Od 2022. to je najveća opoziciona stranka u francuskom parlamentu. Predsednikov blok je doneo niz zakona uz podršku Nacionalnog okupljanja. Primer za to je zakon koji pooštrava pravila za useljavanje u zemlju.

„U Francuskoj Nacionalno okupljanje nastupa mnogo uzdržanije nego Alternativa za Nemačku u Nemačkoj“, kaže Ronja Kempin. „Nacionalno okupljanje potpuno odbacuje etnički nacionalizam.“

Marin Lepen se distancirala i od Alternative za Nemačku i odbija svaki oblik saradnje sa njom u Evropskom parlamentu.

Cilj Nacionalnog okupljanja je predsednica države Mari Lepen

Šef stranke Žordan Bardela posmatra mesto premijera samo kao etapni cilj svoje stranke. Na predsedničkim izborima 2027, na kojima Makron više ne može da se kandiduje, trebalo bi da se opet kandiduje Marin Lepen i da pobedi.

Ronja Kempin smatra da bismo „u tom slučaju imali zaista drugačiju Evropu“. Marin Lepen je doduše naučila dosta iz prethodnih poraza, pa odavno ne zastupa politiku istupanja iz Evropske unije ili ukidanja evra.

Mark Ringel smatra da bi Lepen „slično kao i Đorđa Meloni u Italiji ostala u EU, pokušavajući da je pretumba iznutra, da je potkopa i preuredi po svojim željama“.

Nakon francuskih parlamentarnih izbora, nemačka Vlada bi mogla da bude suočena sa neugodnim pitanjem. I levičari i desničari u slučaju pobede najavljuju veće državne izdatke.

„Francuska je finansijski već saterana uza zid, ima ekstremno visoko zaduženje, a finansijska tržišta su već nervozna“, kaže Ronja Kempin i dodaje da Evropi može da zapreti kriza državnih dugova kao pre 15 godina.

Ona kaže da bi to Nemačku suočilo sa neugodnim pitanjem kako da se postavi: „Hoćemo li se upustiti u to, da na primer, ponovo razmislimo o jemstvu dugova u Evropskoj uniji u nadi da će to učiniti bauk Nacionalnog okupljanja nemogućim već 2027?“

Nemačka Vlada se do sada ne izjašnjava o svojim planovima.

DW Mitarbeiterporträt Christoph Hasselbach
Kristof Haselbah Autor, dopisnik iz inostranstva i komentator međunarodne politike