1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Nemačka konačno doseljenička zemlja?

Folker Vagener10. jun 2015.

Dugo vremena ih nismo želeli, ali su oni Nemačkoj potrebni. Radi se o doseljenicima. Nemačka politika integracije nekada je bila defenzivna, ali sada je postala aktivna, potvrđuje najnovija studija.

https://p.dw.com/p/1FeTs
Ministerin Schwesig bei der Auftaktveranstaltung des Bundesprogramms Willkommen bei Freunden
Foto: picture-alliance/dpa/B. von Jutrczenka

Politika ponekad liči na tabelu fudbalskog prvenstva – na primer politika integracije. Nemačka je na trećem mestu po broju doseljenika koji uzimaju (nemačko) državljanstvo. Integracija stranaca u međuvremenu funkcioniše i na tržištu rada – tu je Nemačka na četvrtom mestu. Radi se o pozitivnim rezultatima Mipeks-studije (Migrant Integration Policy Index – MIPEX).

Istraživanje je urađeno po nalogu Veća za migraciju, tela koje okuplja oko sto naučnica i naučnika s različitih područja. Nemačka je po njoj „osvojila“ ukupno 61 poen (od maksimalnih 100) i nalazi se iznad proseka“ zapadnoevropskih zemalja. Istraživalo se koliko dobro (ili loše) integracija funkcioniše u svih 28 zemalja Evropske unije, kao i u SAD, Australiji, Japanu, Turskoj i drugim industrijski razvijenim nacijama. Ovo je već četvrto istraživanja od 2004. godine i jedan trend je uočljiv: nešto se menja.

Što se (politički) promenilo?

Nemačka je kasno shvatila da je doseljenička zemlja – to pokazuje u aktuelna studija Mipeksa – i to pozitivno. U politici i zakonodavstvu postoje promene, zaključuju autori. Političke odluke jasno odražavaju promene kada je reč o odnosu prema pridošlicama. Što se Nemačka više definiše kao doseljenička zemlja, to je sve više reformi uočljivo na različitim političkim poljima, navodi se u studiji.

Istraživalo se recimo, mobilnost na tržištu rada, problematika spajanja porodica, mogućnost uzimanja državljanstva. Zaključak glasi: građani koji ne potiču iz neke zemlje Evropske unije i koji u Nemačkoj žele da rade ili da se obrazuju, u međuvremenu uživaju otprilike ista prava i profitiraju od znatno poboljšanih postupaka priznavanja njihovih kvalifikacija. Još je bolje stanje po tom pitanju u skandinavskim zemljama i u Kanadi. Nešto je drugačije situacija kada se radi o spajanju porodica. Onaj ko u Nemačku dođe iz neke zemlje koja nije članica EU, mora da računa sa podužom procedurom pre nego što dobije dozvolu da u Nemačku sme da dođe i njegova najbliža rodbina. Tu Nemačka još uvek primjenjuje veoma restriktivna pravila, a porodica se definiše u vrlo uskom smislu.

Deutschland Kita Zuwanderer Integration Archiv 2006
Integracija počinje već u obdaništuFoto: picture alliance/Joker

Autori studije nude oprečan bilans kada je reč problematici uzimanja državljanstva. Za prvu generaciju doseljenika postoje jasni postupci koji se baziraju na pravima – i koji im pomažu u tom procesu. Problematično je još uvek to što oko polovine doseljenika iz takozvanih „trećih zemalja“, koji već više od deset godina žive u Nemačkoj, još uvek ne koriste mogućnost uzimanja državljanstva. Razlog je nemačka zabrana dvostrukog državljanstva. Neke druge zemlje imaju dobra iskustva sa dvostrukim pasošima. Studija Nemačkoj prognozira da će imati više uspeha u integraciji – ali pod uslovom da dozvoli dvojna državljanstva. To je moguće u 25 od 38 istraženih zemalja i to bez ikakvih ograničenja. Tamošnja iskustva pokazuju da to ima brojne prednosti i nikakav negativan uticaj na integraciju.

Šta ne funkcioniše?

Oni doseljenici koji u Nemačkoj imaju osećaj da su diskriminisani, otkrivaju i aktuelne slabosti u doseljeničkoj zemlji Nemačkoj. Nemački zakon protiv diskriminacije relativno je nov. Nadležne ustanove nemaju dovoljno ovlašćenja. Politika podjednakog tretmana doseljenika kao i „domaćeg“ stanovništva, u Nemačkoj je slaba otprilike kao i u Češkoj ili Turskoj, zaključuju autori studije.

Integration in Deutschland Publikum
Integracija u Nemačkoj funkcioniše bolje nego što se na misliFoto: DW/A. Bendrif

Deficitarna je i zdravstvena politika za imigrante. Nemačka je tu na 22. mestu, a time i duboko ispod prosečnih standarda Zapadne Evrope. Oni doseljenici koji ne mogu da obezbede potpunu dokumentaciju, ne mogu da se nadaju kvalitetnoj medicinskoj nezi.

Šta se zahteva?

Nemačka politika trebalo bi da podstiče pre svega nerazvijene opštine koje bi htele da poboljšaju integraciju doseljenika (što se od njih i očekuje), ali to nisu u stanju – s obzirom na troškove. One jednostavno nemaju dovoljno novca. Autori studije pod hitno preporučuju drugačiji način „gledanja“ na politiku doseljavanja i integraciju. „Politika integracije mora biti u nadležnosti resora koji nisu pretežno vezani uz bezbednosnu politiku“, stoji u studiji. A koji bi to resori mogli biti? Studija to ne otkriva.