Nemačka želi na Mesec
2. decembar 2010.U tom dokumentu vlada iznosi koncept prema kome bi Nemačka trebalo da učvrsti svoju poziciju na drugom mestu po svemirskim istraživanjima u Evropi – posle Francuske, a ispred Italije. Samo u ovoj godini, vlada u Berlinu je za svemirske letove izdvojila 1,2 milijarde evra. Najviše novca se ulaže u učešće Nemačke u radu Evropske svemirske agencije – ESA.
Nemačka vlada u svom novom svemirskom programu polazi od toga da se osnovni motiv vasionskih istraživanja promenio. Od simbola trke tehnologija ona je sada postala nezamenljiv instrument privrede, nauke, politike i društva. Osim toga, vlada navodi i da je došlo do temeljnih promena u evropskim okvirima svemirskih istraživanja: pored Evropske svemirske agencije, sada je i Evropska unija počela da razvija „svemirskopolitičke aktivnosti“ što je nadležnost koja joj je direktno dodeljena Lisabonskim ugovorom.
Na Mesec iz naučnih i tehnoloških razloga
Nemačka vlada je u tom kontekstu sebi odredila ciljeve, među kojima u najvažnije spadaju: trajni boravak na jakim pozicijama u svemirskim istraživanjima, ali i postizanje pravnog okvira za uključivanje novih tržišta u taj proces. Prema novoj strategiji, posebna pažnja će se poklanjati uključivanju malih i srednjih preduzeća u njega. Jedan od ciljeva je i angažovanje astronauta „dokle god robot-sistemi ne budu mogli da u potpunosti zamene ljude u svemiru“.
Posebno je istaknut „istraživački cilj Mesec“, koji je, kako vlada navodi, „arhiv našeg Sunčevog sistema“. O Mesecu kao cilju koji treba istraživati vozilima-robotima, svojevremeno je govorio i šef projekta za bespilotne Mesečeve misije pri Nemačkom centru za vazduhoplovstvo i svemirske letove DLR, Fridhelm Klasen.
„Nemačka na Mesec želi pre svega iz naučnih, ali i tehnoloških pobuda. Čitav niz saznanja o Mesecu je prevaziđen i zastareo. Misiju Mesec moramo videti u međunarodnom okruženju i ubeđeni smo da će naše nove misije doneti i nova saznanja i pored već postojećih projekata“.
Povoljne reakcije stručnjaka
Vlada u Berlinu je svesna da nove nadležnosti Evropske unije nose sa sobom i određene komplikacije, na primer, mogućnost dupliranja određenih struktura i zato će obratiti posebnu pažnju na rešavanje takvih problema. Najviši prioritet ima obezbeđivanje trajnog funkcionisanja satelitskog sistema „Galilej“ i sistema za nadgledanje Zemlje i bezbednost GMES.
Prve reakcije stručnjaka na novi vladin svemirski program su povoljne, a za njih je tipična izjava Johan-Ditriha Vernera, šefa upravnog odbora DLR, koji je rekao da taj program prati razvoj glavnih vrlina nemačke nauke i tehnologije, a to su inovativnost, pouzdanost i principi partnerskih odnosa.
Autor: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković