1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Nejasno je kuda Putin vodi Rusiju“

15. mart 2018.

Vladimir Putin će u nedelju na izborima dobiti šestogodišnji mandat – i šta onda? To koliko će još mandata Putin imati, to ne zavisi od njega, ocenjuje u intervjuu za DW Mihail Hodorkovski.

https://p.dw.com/p/2uNrr
Foto: picture-alliance/dpa/S. Kembowski

DW: Gospodine Hodorkovski, šta preporučujete Rusima koji još nisu doneli odluku? Za koga bi trebalo da glasaju u nedelju?

Mihail Hodorkovski: Verujem da je sadašnje stanje ruskog društva izuzetno važno, i da bi oni koji su spremni da pošalju određenu političku poruku to trebalo i da urade. To je važno za rusko društvo, kao i za svakog ponaosob. Priroda te političke poruke, kada je u pitanju državna vlast, može da bude veoma različita. Ako se želi da se glasa za jednog od kandidata, onda je to najlakši način: izađete na izbore i glasate. Jasno je da se ne može govoriti o izboru i jasno je da to neće pomoći tom nekom određenom kandidatu da pobedi, ali to će njemu dati dodatni politički kapital, posebno ako se napravi fotografija glasačkog listića i to objavi na internetu. Niko naime ne zna šta će izborna komisija zaista da uradi. Na taj način će kandidat da bude siguran da je dobio jedan konkretan glas.

- pročitajte još: „Nezajažljiva agresivnost“

Ako neko ne želi da glasa ni za jednog od kandidata, postoji još nekoliko mogućnosti. Može se angažovati kao posmatrač izbora, to je zaista bitno. Posmatranje je veoma jasna poruka vlastima: „Mi vam ne verujemo, jer znamo da ste kriminalci“. Nakon toga se može izaći na ulicu i protestovati. To je rizično i može da se na nekoliko dana završi u pritvoru. Ali i to je jaka politička poruka. I na kraju, ako neko nije spreman ni za prvu, ni za drugu, niti za treću opciju, postoji mogućnost da se ostane kod kuće na kauču ili da se ode na biračko mesto i poništi glasački listić, čime mu se može poslati politička poruka. Trebalo bi izabrati poslednju opciju.

Zašto Rusi biraju Putina?

Televizija i javno mnjenje u Rusiji pod potpunom su kontrolom države. Zbog čega se onda oseća tolika nervoza pred izbore?

Nervoza ima nekoliko uzroka. Pre svega, to je nervoza državnih zvaničnika. Oni znaju da mogu da „dobiju po glavi“. Zbog čega, oni to ni sami ne znaju. Prema tome, svako izmišlja nešto i zato imamo sva te stvari. Drugo, postoji nervoza povezana s mogućim uličnim protestima. Jasno je da oni neće biti masovni, ali ipak, tu se može „dobiti po glavi“. I treće, postoji nervoza među ljudima koji razmišljaju. Ne znate se šta neko može da očekuje dan nakon izbora. Putin će dobiti ovaj šestogodišnji mandat i šta onda? Jedina novost koju je on u svom poslednjem obraćanju obznanio, bilo je samoubilačko oružje. To baš i nije optimistična poruka. Niko ne zna u kom će pravcu taj čovek da odvede zemlju nakon što ponovo dobije mandat.

Šta mislite, koliko će još mandata imati Putin?

Ako bi zavisilo od Putina, onda bi to bio njegov poslednji mandat. Naravno da bi on rado otišao. Putin je osoba koja iz godine u godinu sve više zavisi od svog okruženja. Za zemlju bi bilo izuzetno interesantno kada bi on otišao, a i sam Putin bi voleo da ode, s time da imenuje svog naslednika. Ali, za njegovu okolinu, svaki naslednik može da znači promene koje nisu kompatibilne sa njihovim životom.

- pročitajte još: Televizor protiv frižidera

Šta Vam uliva nadu?

Osim evropskog modela razvoja, za Rusiju ne postoji neki drugi prihvatljiv model. Svaka zemlja ima svoj put, ali broj civilizacijskih modela veoma je ograničen. Postoje tri: evropski, islamski i kinesko-konfučijanski. Ni islamski, kao ni konfučijanski nam ne odgovaraju, mi pripadamo evropskoj kulturi. Čvrsto sam uveren da će, kao i u proteklih 500 godina, Rusija sa blagim zakašnjenjem krenuti napred, evropskim putem razvoja – ponekad šepajući i zaostajući, a ponekad hrleći. To je moj optimizam.

Mihail Hodorkovski, bivši oligarh i bivši vlasnik naftne kompanije „Jukos“, koju su ruske vlasti likvidirale, od 2003. do 2013. nalazio se u zatvoru u Rusiji. Osuđen je za utaju poreza i prevare. „Amnesti internešenal“ je čin pritvaranja tog Putinovog opozicionog političkog protivnika okarakterisao kao „političko zatvoreništvo“, ali Evropski sud za ljudska prava 2011. godine je ocenio da taj čin nije bio politički motivisan. Krajem 2013. godine Hodorkovski je iznenada pomilovan i mogao je da napusti Rusiju.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android