Ne isključuje se neuspeh
22. jun 2007."Nema ishoda, nema rezultata koji bi se mogao saopštiti", rekla je
novinarima predsedavajuća, nemačka kancelarka Angela Merkel.
Saznaje se da su Poljska koja traži veći uticaj u EU, i Velika
Britanija koja odbija dublje poveizvanje, posebno u pravosudju i
policijskoj saradnji, i dalje glavne prepreke donošenju novog
Evropskog sporazuma umesto nacrta Ustavne povelje propale na referendumima u Francuskoj i Holandiji 2005.
Medjutim, ni ostale zemlje nisu odstupile od dosadašnjih stavova.
Reforma starog sistema odlučivanja je nužna kako bi uopšte mogla
funkcionisati Unija narasla na 27 članica.
Neuspeh u reformi vodiće podeli EU i izdvajanju male grupe država
koje nestrpljivo žele veću integraciju, od većinE koja bi zaostala. Posledica bi bila i to da bi stare, bogatije članice
EU, bile manje spremne nego do sada da pomažu siromašnije
pridošlice u Uniju.
Angela Merkel koja bi da nemačko predsedavanje okonča uspehom,
za jutro je najavila sastanke u četiri oka sa nekolicinom predsednika i premijera, pre narednog plenarnog susreta za ručkom.
"Postoji široka saglasnost da ćemo učiniti sve da postignemo
sporazum. Da li je to moguće? To se večeras ne može reći",
izjavila je Angela Merkel.
"Još nema nikakvog stvarnog pomaka, ima još puno posla", rekao je
predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso.
Medjutim, predsednik Francuske Nikola Sarkozi izjavio je da je "svih
27 članioca za pojednostavljenje teksta Sporazuma. Da, stvari se
krećuu. Ali, da li dovoljno? Za sada - ne", rekao je Sarkozi
novinarima.
Cilj Angele Merkel i Nikole Sarkozija je kompromis sa poljskim predsednikom Lehom Kačinjskim o ultimativnom zahetvu Varšave za promenu matematičkog pravila o broju glasova koji pripadaju zemljama-članicama. I to za promenu na takav način da bi se trajno ograničila moć Nemačke, a ojačala uloga Poljske u EU.
EU i Kosovo
U planu izaslanika UN Martija Ahtisarija o Kosovu mogu biti izvršene neke, ali ne strateške promene, ocenjeno je na sinoćnom ministarskom sastanku u okviru sastanka na vrhu Evropske unije gde se čulo da bi predstavnici Beograda i Prištini mogli dodatno pregovarati u Briselu, izjavio je slovenački ministar spoljnih poslova Dimitrij Rupel.
Predsedavajući, ministar spoljnih poslova Nemačke Frank-Valter
Štajnmajer je rekao novinarima da su ministri razmotrili tok rasprave u Savetu bezbednosti UN o Kosovu i naglasio da
"situacija još nije jasna".
"Ne zna se još", rekao je Štajnmajer u Briselu, "kada, i da li
će biti osnove da evropska misija zameni sadašnju misiju (UN)" na
Kosovu - UNMIK.
Diplomatski izvori EU su dopisniku agencije Beta rekli da, "uz sve razumne ograde, ima nekih znakova" da bi dodatni pregovori mogli biti vodjeni bez "ultimatuma" da se u slučaju neuspeha "automatski" rimeni Ahtisarijev plan.
Rupel je objasnio da su medju ministrima "značajne razlike oko toga
kako očuvati jedinstvo EU" prilikom utvrdjivanja statusa Kosova.
Rekao je da su se čule i ocene da bi "zapretila opasnost izbijanja
nasilja" u pokrajini ako bi došlo do daljeg odlaganja rešenja.
Slovenački ministar je rekao da je preovladjujući zaključak bio da
Bi Ahtisarijev plan trebalo da bude "smernica" za konačno rešenje
statusa Kosova.
Rupel je dodao da je "jedna zamisao" bila da se "pregovori izmedju
predstavnika Srbije i Kosova obnove ovde, s nama, na teritoriji
Evropske unije" i rekao da je "Brisel evropsko dvorište i to odgovara
Evropskoj uniji ".
Evropski zvanničnici kažu da "svi u EU očekuju
kako će se dalje odvijati veoma živa diplomatska aktivnost u Savetu
bezbednosti UN gde, posle sumornih znakova, ima izvesnih povoljnijih tonova u razmeni mišljenja ambasadora SAD, zemalja EU i Rusije oko moguće nagodbe o novoj rezoluciji Saveta bezbednosti UN".
Izvori u Briselu ne isključuju sasvim ni mogućnost da se postigne
nagodba o tome da, posle dodatnih pregovora Beograda i Prištine, ne bude postavljen automatski zahtev da se primeni Ahtisarijev plan, nego da se smisli drugačije rešenje.