1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Kupovina šećerana zbog ukidanja kvota

Dijana Roščić30. jun 2016.

Austrijski koncern za proizvodnju šećera, skroba i voća „Agrana“ namerava da preuzme većinski deo srpskog proizvođača šećera „Sunoko“. Zašto baš sada, pita se austrijska štampa.

https://p.dw.com/p/1JGgT
Johann Agrana Werk in Pischelsdorf
Foto: picture alliance/H. Pfarrhofer/APA/picturedesk

Austrijska novinska agencija APA prenosi: „U segmentu šećera, Agrana je, pored Austrije, prisutna i u Bosni i Hercegovini, Rumuniji, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj. Ta firma već duže je najavljivala ulazak na srpsko tržište, koje je za tu kompaniju veoma zanimljivo.“ Inače, kako navodi agencija, „naredne 2017. godine će u Evropskoj uniji biti sprovedene radikalne mere reforme u industriji šećera – biće ukinute kvote.“

Bečki Prese dodatno objašnjava: „Tržišna cena šećera u svetu pala je sa rekordno visokog nivoa početkom 2011. godine (35 američkih centi za jednu funtu, odnosno 0,45 kilograma), na samo deset centi u leto 2015. Cena sada ponovo značajno raste i popela se na 20 centi.“ Osim toga, „tržište šećera u Evropskoj uniji zaštićeno je kvotama i minimalnim cenama, ali će eliminacijom kvota 2017. godine biti liberalizovano.“

Agencija APA navodi da je „Sunoko 100 odsto u rukama Agri Europe, sa sedištem na Kipru, koja je pak u vlasništvu MK Grupe Miodraga Kostića. Sunoko je osnovan pre deset godina kao zajedničko preduzeće MK Grupe i nemačke firme Nordcuker. Nemci su, međutim, 2010. izašli iz firme, jer im posao nije nudio perspektivu. Svoje deonice preneli na partnera iz Srbije. […] Sunoko, sa sedištem u Novom Sadu, vodeći je proizvođač šećera u jugoistočnoj Evropi. U svoje tri šećerane, u Vrbasu, Pećincima i Kovačici, godišnje preradi dva miliona tona šećerne repe i od toga proizvode oko 300.000 tona šećera.“

Tiroler tagescajtung procenjuje da će „kupovina srpske firme povećati proizvodnju šećera Agrane za trećinu.“

Johann Marihart Agrana Vorstandschef
Johan Marihart: Viškovi uvek mogu da se prodajuFoto: Imago/STAR-MEDIA

Ko je i šta je Agrana?

Preduzeće Agrana osnovano je 1988. kao krovno društvo austrijske industrije šećera i skroba. Danas zapošljava 8.600 radnika u 53 fabrike širom sveta. Godišnje proda robe u vrednosti od 2,5 milijardi evra. Austrijski internet-portal nachrichten.at ukazuje da Agrana svoje proizvode pre svega isporučuje industriji hrane i aktivna je u tri segmenta:

- Šećer: Fabrike šećera su istorijsko težište Agrane. Kupovina većinskog dela firme Sonoko povećaće proizvodnju šećera sa 800.000 na 1,1 milion tona. Srbija je za nas bila slepa mrlja, kaže predsednik upravnog odbora Agrane Johan Marinhart. 'Tamo postoji veoma stabilna proizvodnja šećerne repe. Osim toga, 180.000 tona može da se uveze u EU bez carine i tako viškovi isporuče zemljama u kojima postoji manjak šećera kao što su Rumunija i Bugarska.

- Skrob: Agran od kukuruza, žita i krompira prvi skrob ne samo ishranu već i za tekstilnu, kozmetičku i industriju građevinskog materijala. 'Koncentrišemo se na specijalitete', kaže Marihart. U to spada organski proizveden skrob, kao i onaj proizveden bez manipulacije gena. Ukupno je prodato robe za 722 miliona evra, a zarada prijavljena za porez je 66 miliona. Agrana ima fabriku za preradu kukuruza u Ašahu, u kojoj trenutno radi 200 ljudi i koja se dograđuje uz ivensticiju od 80 miliona evra.

- Voće: 2003 godine Agrana je počela da razvija i taj segmet i prerađuje voće za mlekare, i proizvođače sladoleda i peciva. Takođe, proizvodi i koncentrate voća. U prošloj godini je u tom segmentu prodato robe u vrednosti od 1,08 miliona evra, dok je za porez prijavljeno 59 miliona evra. 'Moglo je da se predvidi da će biti lošijih faza u prodaji šećera. Zato smo razvili i treći segement, kako bismo imali ravnotežu u proizvodnji i našim deoničarima mogli da pružimo stabilnost', kaže Marihart. Rast se tu manje beleži u Evropi, već više u regionima jugoistočne Azije.“

Inače, nemački internet-portal Fokus-onlajn u današnjem izveštaju sa berzi prenosi da su „akcije Agrana poskupele za 1,63 odsto i da sada vrede 91,47 evra“.