Koliko je katolika u Hrvatskoj zaista?
3. april 2011.Oglas
Na popisu stanovništva 2000. godine, čak 87 odsto hrvatskih građana izjasnilo se katoličkim vernicima. Popisom stanovništva, koji je počeo u petak, utvrdiće se ima li taj podatak i dalje svoje uporište. Neki podaci, navodno pokazuju kako se u Hrvatskoj broj katolika smanjio za šest odsto. Za pojedine analitičare taj podatak je dokaz „nadolazeće sekularizacije društva“ koja je prisutna i u pojedinim evropskim državama.
Goran Črpić iz Centra za promociju društvenih nauka smatra da su takva predviđanja preterana. Sa njim je saglasan i profesor Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Tvrde da su u svojim istraživanjima takve rezultate predvideli još 1998. godine i da se u njima videlo kako od 10 do 15 odsto populacije ulazi u kategoriju „normalni katolici“. Reč je o ljudima koji se nominalno deklarišu katolicima, ali ni jednim drugim pokazateljem ne ulaze u kategoriju vernika.
Mladi protiv pobačaja i neverstva
Tu se najčešće pominje odnos prema ljudskoj seksualnosti poput homoseksualnosti, prema predbračnom životu mladih i kontroli rađanja, odnos prema ulozi žene u crkvi, itd. Ankete, uz to, pokazuju da je mladim katolicima visoko na listi prioriteta socijalna pravda za koju se crkvena hijerarhija zalaže u svojim proglasima, ali neretko „zaostaje za visoko-proklamovanim idealima u svakodnevnom životu i svojim delima“. Zanimljivo je da su u Hrvatskoj sve glasniji ateisti i agnostici, koji su uoči početka popisa stanovništva, pozivali građane da se izjasne onako kakao se osećaju.
Ateisti i agnostici
U Evropi, prema podacima Vatikana, živi 10 odsto svetskog stanovništva i 24 odsto katolika. U Aziji, najmnogoljudnijem kontinentu, udeo katolika u njihovom ukupnom broju stanovnika ostao je gotovo nepromenjen povećavši se 2010. godine, s 10,6 na 10,7 odsto. Afrika u ukupnom broju katolika učestvuje sa 15,2 odsto, a Okeanija sa 0,8 posto.
Neinformisani hrišćani
Prema istraživanju američkog Instituta za ispitivanje javnog mnjenja „Pew“, ateisti i agnostici znaju više o religiji od bilo koje verske zajednice. Slede ih jevreji i mormoni, dok su svi hrišćani, protestanti i katolici, na začelju. Osim iznenađujućeg ukupnog poretka, ispitivanje je pokazalo zapanjujući nedostatak osnovnog znanja kod vernika.
Američki ateisti i agnostici uglavnom su ljudi koji su odrasli u verskoj tradiciji i svesno od nje odustali, često nakon mnogo promišljanja i istraživanja, utvrdio je pomoćnik direktora za istraživanja ovog foruma Alan Kuperman. U Hrvatskoj, kao i ostalim bivšim socijalističkim zemljama, „neverovanje“ se pripisuje uticaju ateizmu i socijalističkih režima u kojemu nije bilo mesta za Boga.
Autor: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednik: Jakov Leon
Oglas