1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Italija bira: Đorđa Meloni i njeni desničari favoriti

24. septembar 2022.

Đorđa Meloni i njena ekstremno desna stranka „Braća Italije“ imaju najveće šanse da pobede na izborima u nedelju. Meloni se trudila da odbaci imidž fašistkinje i ublaži retoriku prema EU. Ali, ostala je oštra kritičarka.

https://p.dw.com/p/4HFzv
Đorđa Meloni na putu da postane prva žena na čelu Vlade
Đorđa Meloni na putu da postane prva žena na čelu VladeFoto: Flavio Lo Scalzo/REUTERS

Kalođero Pizano je 2014. i 2016. na Fejsbuku samo hteo da pohvali Đorđu Meloni, napisavši da je „moderna fašistkinja“. I još, da je Adolf Hitler bio veliki državnik.

Kada su ovih dana italijanski mediji podsetili na te objave, Pizano je razrešen svih funkcija u stranci „Braća Italije“, gde je koordinirao aktivnosti na Siciliji. Partija je brzo reagovala iako je Pizano tvtrdio da se odavno ogradio od tih „sramnih“ stavova.

Ali, „Braća Italije“, a posebno njihova liderka Đorđa Meloni, ne mogu sebi da priušte kikseve neposredno pre glasanja u nedelju (25. septembar).

Meloni je te u poslednje vreme uspela da ispegla imidž fašistkinje. Političku karijeru počela u jednoj neofašističkoj omladinskoj organizaciji, a potom je postala liderka krajnje desničarske „Braće Italije“. Već tri godine pokušava da tu partiju prikaže kao umereniju.

Recimo, više ne želi da napusti Evropsku uniju i da vrati italijansku liru, već samo hoće reforme EU po meri Italije.

Za razliku od drugih desničara u Evropi, Meloni osuđuje agresiju Rusije, zalaže se za sankcije i isporuku oružja Ukrajini.

Sa druge strane, smatra da je Bregzit bio ispravan potez i gaji bliske veze sa britanskom konzervativnom strankom. Đorđa Meloni je čak i predsednica „Evropskih konzervativaca i reformista“, evropskoe porodice desničarskih populista, u čijem sastavu je i poljska vladajuća partija „Pravo i pravda“. 

Meloni relativno umerena? 

Luc Klinkhamer, stručnjak za Italiju na Nemačkom istorijskom institutu u Rimu, ne bi Melonijevu opisao kao neofašistkinju. „Njene pristalice verovatno imaju drugačije stavove od nje“, kaže on. „Ali ona jeste unutrašnjopolitički na veoma konzervativnom kursu i pokušaće da zaustavi imigraciju. Ona je konzervativna političarka sa neofašističkom prošlošću.“ 

Tokom predizborne kampanje, Meloni se podsmevala zbog straha Evrope od vlade predvođene ekstremnim desničarima. U Briselu se, kako je rekla, samo plaše da ne izgube povlastice i fotelje. 

Šefica „Braće“ podržava Poljsku i Mađarsku u sporu oko vladavine prava sa Evropskom komisijom i Evropskim sudom pravde. Mađarski premijer Viktor Orban, koji je pod pritiskom EU zbog korupcije u Mađarskoj, mogao bi da se raduje novom savezniku u Evropskom savetu. 

Desno, desno, desnije - plakati tri stranke koje će verovatno skovati koaliciju
Desno, desno, desnije - plakati tri stranke koje će verovatno skovati koalicijuFoto: Andrea Roncini/Pacific Press Agency/IMAGO

Profesor političkih nauka Lorenco di Sio sa Univerziteta LUISS u Rimu, za DW kaže da bi vlada Đorđe Meloni oštrije zastupala stavove Italije u Briselu. „U to možete biti sigurni, ali je malo verovatno da će se promeniti glavne koordinate italijanske spoljne politike u odnosu prema Evropi.“ 

Radi se o socijalnim davanjima 

Italijanske glasače manje zanimaju evropska i spoljna politika, kaže Klinkhamer. „Italijani su zabrinuti. Predizborna kampanja se uglavnom vrtela oko novca, postoji strah od pada životnog standarda, gubitka socijalne pomoći, siromaštva.“

„Ovo su protestni izbori, kakve smo poslednjih decenija već nekoliko puta imali u Italiji. S tim što se nade sada polažu u desničarskog lidera, ne u levičarske populiste“, dodaje on. 

Cene energenata, inflacija i posledice pandemijske krize bile su glavne teme kampanje i televizijskih debata. Desničarske i levičarske stranke obećavaju više socijalnih davanja. Doduše, sama Meloni nije spremna da dodatno zadužuje Italiju.

Sve stranke čvrsto računaju na dvesta milijardi evra koje bi Italija narednih godina trebalo da dobije iz fonda EU za oporavak od korone, i to u vidu grantova i povoljnih kredita.

To je već dovoljan razlog što nijedna nova italijanska vlada neće moći u potpunosti da okrene leđa EU, smatra Luc Klinkhamer. 

Levica nije jedinstvena 

U ispitivanjima javnog mnjenja, Đorđa Meloni je poslednjih sedmica uvek bila ispred drugoplasiranih socijaldemokrata. „Braća Italije“ bi u nedelju mogla da osvoje 25 odsto glasova, a socijalistička Demokratska partija 22 odsto.

S obzirom da Meloni želi koaliciju sa druge dve desničarske, „Legom“ i „Forca Italijom“, desničarski savez bi mogao da ima sigurnu većinu u oba doma parlamenta.

Stranka „Lega“ bivšeg ministra unutrašnjih poslova Matea Salvinija prema anketama ima 13 odsto podrške, a „Forca Italija“ na čelu sa veteranom Silvijem Berluskonijem sedam odsto. Bloku koji dobije relativnu većinu glasova, italijanski izborni zakon omogućava apsolutnu većinu u smanjenom parlamentu. 

Stari vuk je još u punoj snazi
Stari vuk je još u punoj snaziFoto: Nicola Marfisi/Avalon/ Photoshot/picture alliance

Levičarski tabor nije uspeo da se dogovori i okupi oko Demokrata. Nekada popularni „Pokret 5 zvezdica“ sa pozicije najjače stranke pao je na samo 13 odsto. Socijaldemokrate su se, poput „Pet zvezdica“ nekoliko puta delile, smanjujući time izborne šanse. 

Desničarska koalicija nije sasvim nova 

Upitno je koliko bi mogla da opstane nova desničarska vlada na čelu sa Đorđom Meloni, koja bi postala prva žena na čelu italijanske Vlade.

Desničarska koalicija je već bila na vlasti 2001. godine. U to vreme, međutim, umereniji Silvio Berluskoni je bio predstavnik najjače snage u taboru desnice.

Ali ni neofašisti i desničarski populisti zapravo nisu novost u italijanskoj politici, kaže Luc Klinkhamer. „Bilo je veliko prisustvo neofašista u različitim vladama od 2001. godine. U tom smislu, ne vidim neki kvantni skok koji bi nova vlada na čelu sa Đorđom Meloni mogla da napravi.“

Profesor Lorenco di Sio kaže da se ne treba sasvim oslanjati na ispitivanja javnog mnjenja u Italiji. U pojedinim regionima, poput juga zemlje, levičarske snage bi mogle da osvoje dosta glasova, što bi uticalo na većinu u Senatu, drugom domu parlamenta. 

Biračka mesta se u nedelju zatvaraju u 23 sata. Nakon toga se očekuju prvi, nezvanični, rezultati, dok se konačni očekuju oko dva sata ujutru.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.