1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Isključenje ili ukor?

13. februar 2017.

Predsedništvo Alternativa za Nemačku (AfD) pokreće postupak za isključenje Bjerna Hekea iz svojih redova. On je trenutno predsednik pokrajinskog ogranka AfD u Tiringiji, a ističe se rasističkim i antisemitkim stavovima.

https://p.dw.com/p/2XU60
Bjern Heke je već opominjan zbog bioloških teorija o razlikama "afričkog" i "evropskog" čovekaFoto: picture alliance/dpa/M. Kappeler

Bjern Heke spada u kolo kontroverznih i jogunastih funkcionera AfD – onih koji ne zaziru od provokacija i koketiranja sa desničarskim ekstremizmom. Tako je u Drezdenu 17. januara održao govor u kojem se založio da se „kultura političkog sećanja u Nemačkoj okrene za 180 stepeni". A pomenuo je i spomenik žrtvama holokausta u Berlinu i to rečenicom: „Mi Nemci, dakle, naš narod, jedini smo narod na svetu koji je u srce svog glavnog grada usadio spomenik sramote."

Ova izjava je izazvala ogorčene reakcije u nemačkoj javnosti. Predsednik Centralnog saveta Jevreja u Nemačkoj Jozef Šuster rekao je da Heke svojom izjavom „relativizuje najteži i po razmerama jedinstveni zločin protiv čovečnosti". I dodao da AfD „tim antisemitskim i u najvećoj meri antiljudskim rečima pokazuje svoje pravo lice". Više političara je najavilo da će podneti krivičnu prijavu protiv Hekea a to je prvi učinio Diter Dem iz Levice, uz komentar da AfD „krvavo maskira svoju neoliberalnu suštinu".

„Zlonamerna interpretacija"

Gotovo da nema viđenijeg nemačkog političara koji nije javno osudio Hekea. Vicekancelar Zigmar Gabrijel (SPD) je poručio: „Heke tvrdi da nas ophođenje sa nacističkom prošlošću čini malim" i naglasio da upravo činjenica da su se Nemci suočili sa svojom prošlošću zaslužuje poštovanje čitavog sveta. „Demagogija jednog Bjerna Hekea nikada ne sme ostati bez odgovora", zaključio je Gabrijel. Slično su reagovali i političari demohrišćana i Zelenih.

Suočen sa takvim reakcijama, Bjern Heke je rekao da je njegov govor „zlonamerno i klevetnički interpretiran". No, to mu nije mnogo vredelo, jer je Predsedništvo stranke AfD rešilo da pokrene postupak njegovog isključenja – zaključivši da joj je Heke u godini izbora za Bundestag (koji se održavaju 24. septembra) svojim govorom naneo više štete nego koristi.

„Islam ne pripada Nemačkoj"

AfD postoji tek četiri godine, ali je stekla veliku popularnost među građanima nezadovoljnim politikom Velike koalicije (CDU/CSU + SPD) i alternativama koje nudi opozicija (Levice i Zeleni). AfD se oštro pobunila zbog politike otvorenih granica kancelarke Angele Merkel koja je dovela do ulaska blizu milion izbeglica u Nemačku krajem 2015. godine.

Šefica stranke Frauke Petri nastoji da pozicionira AfD kao desničarsku partiju sličnu Nacionalnom frontu Marin Lepen u Francuskoj, ili Partiji za slobodu Gerta Vildersa u Francuskoj. Ona se zalaže za potpuno odustajanje od ideje multikulturalizma u korist nemačke kulture koja bi trebalo da bude dominantna i vodeća. Takođe je za neograničenu slobodu veroispovesti i uverenja, a na „umerene muslimane" gleda kao na cenjene članove nemačkog društva. Ali smatra da „islam ne pripada Nemačkoj". Zalaže se za zabranu gradnje džamija, zabranu nošenja burke kao i za uvođenje državnih dozvola za rad imama u ovoj zemlji.

Takvi stavovi su za ostatak nemačke političke scene neprihvatljivi, ali za krilo AfD koje predvodi Bjern Heke su – preblagi. U to krilo spadaju i potpredsednik stranke Aleksander Gauland i portparol Jerg Mojten; interna borba za vlast je vrlo žestoka, iako Frauke Petri stalno nastoji da ostavi utisak da kontroliše situaciju i da stranka homogeno nastupa u ovoj, izbornoj, godini.

Izbeglice više nisu politički problem

Incidenti poput ovog sa Hekeovim govorom u Drezdenu umnogome podrivaju AfD kao stranku koja je naglo stekla veliku popularnost, ali isto tako naglo može i da je izgubi: vladajuće stranke su preuzele neke njene pozicije i priznale određene greške počinjene tokom izbegličke krize; CDU je u trku za kancelarsku funkciju ponovo uveo Angelu Merkel kao simbol solidnosti životnog standarda i privrede, a SPD je iz Brisela dovela Martina Šulca koji je preko noći postao neka vrsta političkog pop-stara i doprineo naglom rastu popularnosti socijaldemokrata.

Vladajuće stranke su uspele da se nekako otresu problema sa izbeglicama, jer je Balkanska ruta zatvorena a dil sa Turskom koja bi trebalo da „zadrži" izbeglice na svojoj teritoriji formalno funkcioniše. Van tema koje se tiču „islamske opasnosti" i „sukoba kultura" AfD nema da ponudi ništa spektakularno što bi moglo da joj donese nove glasove. Incidenti poput ovog sa Bjernom Hekeom vode u naglo urušavanje popularnosti stečene tokom prošle godine.

Disciplinski postupak protiv Hekea ne mora da se završi isključenjem iz stranke: u najboljem slučaju po njega – može da dobije javnu opomenu.