Iranska pretnja - naduvan problem?
25. maj 2010.„Okupacija je okupacija“, rekao je u aprilu ministar spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahijan. Već decenijama, Emirati sa Iranom vode spor oko tri ostrva u Hormuskom moreuzu. Ona su mala, ali strateški važna. Na njima se već 40 godina nalaze iranski vojnici – iz perspektive Emirata to je okupacija, ilegalna – baš kao i izraelska okupacija palestinskih područja. To je, kako kaže Al Nahijan, „negativni faktor“ u odnosima Abu Dabija i Teherana.
Emiratima je važna "ravnoteža snaga"
Drugi, možda još važniji, faktor koji brine Emirate, jeste iranski nuklearni program. Mustafa Alani iz Centra za istraživanja Persijskog zaliva, kaže da „se ne radi o tome da bi Iran mogao da upotrebi atomsku bombu protiv Emirata. Radi se o tome da bi u regionu mogla da se promeni ravnoteža snaga – kada bi Iran dobio nuklearnu opciju. Emirati bi tada, u poređenju sa Iranom, postali drugorazredna zemlja. To ne može da se prihvati“. Alani otvoreno govori ono što mnogi u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima – misle: „Ako ovde u regionu dođemo do situacije da moramo da biramo – između večite iranske nuklearne pretnje ili posledica jedne vojne akcije – pre bismo prihvatili drugu mogućnost“.
Nekima "ravnoteža snaga" ne znači mnogo
Prošle nedelje, ministar spoljnih poslova Emirata je čestitao svom iranskom kolegi potpisivanje ugovora o korišćenju nuklearnog goriva sa Brazilom i Turskom. Ugovor, između ostalog, predviđa da Iran prebacuje slabo obogaćeni uranijum u Tursku, a da zauzvrat dobija kako uranijum obogaćen u većem stepenu – iz Rusije, tako i šipke za jedan nuklearni reaktor – iz Francuske. U zemljama Persijskog zaliva to pozdravljaju kao događaj koji obećava i ne dele perspektivu Emirata. Zemlje kao što su Katar i Oman sa Iranom održavaju mnogo toplije odnose od Abu Dabija. „Ova tema nam ne zadaje nikakve brige", kaže Saif Al Maskeri, bivši omanski diplomata, "tu se više radi o političkoj temi između SAD i Irana. Naše brige u pogledu iranskog nuklearnog programa tiču se pre svega zaštite životne sredine“.
Problem: izraelsko nuklearno oružje
Al Maskeri dodaje da je Iran oduvek bio regionalna supersila i da je srž problema – izraelsko nuklearno oružje. „Zašto ne počnemo od toga? Nažalost, Zapad kaže: Izrael ne možemo da kontrolišemo, jer Izrael nije potpisao ugovor o neširenju nuklearnog oružja. To je dvostruki moral! Za razliku od onoga u šta veruje Zapad, tu se ne radi toliko o stavu vlada koliko o javnom mnjenju u arapskom svetu uopšte, a i u našem regionu“, kaže Al Maskeri.
I zaista, mnogi u arapskim zemljama ne veruju upozorenjima o navodnim naporima Irana da napravi atomsku bombu i smatraju da je čitava priča - naduvana.
Autori: Karsten Kintop/Saša Bojić
Odgovorna urednica: Sanja Blagojević