1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Irak između Irana i SAD

24. avgust 2018.

Sankcije Sjedinjenih Država protiv Irana pogađaju i Irak. Bliske ekonomske i političke veze sa susednom zemljom dovele su do međusobne zavisnosti. Bagdad je u nezavidnoj situaciji.

https://p.dw.com/p/33gMo
Foto: Imago/Xinhua

Ako ne dolari, onda možda evro? Još otkako je američki predsednik Donald Tramp uveo sankcije Iranu, irački političari i poslovni ljudi traže načine da zaobiđu barijere za trgovinu sa susednom zemljom. Irak i Iran su ekonomski u bliskim odnosima, to dokazuje godišnja robna razmena u vrednosti 12 milijardi dolara.

Portparol iračke vlade Sad al-Haditi je bio taj koji je doveo evro u igru: „Sankcije su u suštini ograničene na bankarski sektor. Irak će se držati zabrane poslovanja sa Iranom u dolarima, pa nećemo imati problema“.

Iračka delegacija na visokom nivou uskoro će takav predlog izneti u Vašingtonu. Tamo će, nadaju se, iračka situacija naići na razumevanje – i eventualno dovesti do nekih izuzetaka od pravila sankcija.

Trgovina zaobilaznim putem

U Iračkoj privrednoj asocijaciji trenutno se priča o jednoj drugoj ideji: granica između Irana i Irana duga je 1.300 kilometara, pa se postavlja pitanje: da li SAD stvarno mogu kompletno da je kontrolišu? Ako ne, to bi moglo da oživi tržište, čak i ako bi to bilo crno tržište.

Mnogi predlozi trenutno kruže Irakom, jer zbog američkih sankcija Bagdad se našao u nezgodnoj situaciji. Irački premijer Hajdar al-Adabi može samo da bira s kim želi manje problema – sa susednim Iranom ili SAD. Zbog embarga koji je američki predsednik Tramp uveo Teheranu, irački premijer nema izlaza: ili da se pridržava američkih sankcija i rizikuje sukob s nadmoćnom susednom zemljom, ili da ih podriva i time izazove gnev Trampove administracije.

Irak | Premierminister Haider al-Abadi
Između dve vatre: irački premijer Hajdar al-Adabi Foto: picture-alliance/AP Photo

Bagdad je već osetio prve reakcije. Kada je irački premijer Hajdar al-Adabi početkom avgusta izjavio da će njegova vlada poštovati američke sankcije, Iran je reagovao ljutito. A slično je reagovao i Savez Fataha u Iraku, koji čini nekoliko šiitskih stranaka povezanih sa Iranom i koji je postao druga najmoćnija grupa na izborima u maju. U Bagdadu se to shvatilo kao poruka da je Iran ne samo u stanju, nego u slučaju potrebe i voljan da obori vladu Adabija – najkasnije na narednim izborima.

Kome pripada Irak?

„Iran pokušava da zadrži Irak u hegemonijalnoj osovini koja je formirana poslednjih godina“, kaže irački politikolog Hajder Said iz arapskog Centra za istraživanje i studije politike iz Katara. Iran radi na toj osovini od izbijanja rata u Siriji. Prisustvom svojih trupa u Siriji, Iran ima uticaj na Irak, Siriju i Liban, pa sve do Izraela, kojeg su mule proglasile zakletim neprijateljem. „Iran nikako ne želi da dozvoli da ta osovina pukne“, ocenjuje Said.

S druge strane, SAD ne žele da Irak prepuste Iranu, kaže Said za DW. „Od invazije 2003, SAD su u Irak uložile ogromna sredstva. To ne bi trebalo da se ispostavi kao uzaludan posao.“

Bildkombo - Trump und Rohani
Ili Tramp ili Rohani?

I SAD i Iran bitku za Irak gledaju kao na igru „sve ili ništa“: Irak će biti isključivo sa Iranom – ili isključivo sa Sjedinjenim Državama. Ipak, Irak se nada da će biti u stanju da podstakne te dve države makar na male kompromise.

Ili – ili

I Vašington se verbalno razoružava. Američka ambasada u Bagdadu nedavno je saopštila da Irak još nije prekršio sankcije. U takve nijanse se pouzdaju članovi iračke delegacije koja će uskoro krenuti put Vašingtona.

I zaista, te reči iz ambasade mogle bi da se protumače kao diskretan znak da se Iraku – umereno – izlazi u susret. Ali to nije sigurno, kaže Said: „Vašington ipak očekuje da Irak pojasni svoju poziciju: ili je na strani SAD – ili na strani Irana“.

Tvrdoća ta dva protivnika stvara Iraku i probleme na unutrašnjem planu. Pored drugih roba i usluga, Irak iz Irana uvozi vodu i struju, a s obzirom na trenutni toplotni talas i proteste na jugu zemlje, Irak mora da nastavi s tim uvozom. Ljudi su u tom delu zemlje već nedeljama na ulicama i protestuju zbog neadekvatne infrastrukture i usluga. Ako dođe do daljeg smanjenja već oskudnog snabdevanja energijom, to će još više zaoštritit već napetu situaciju.

Ako ne budu spremni na kompromise, Iran ili Sjedinjene Države bi vladale zemljom koja bi politički i ekonomski bila u lošem stanju i kojoj bi pomoć bila potrebna više nego ikad.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android