Fond za sever Kosova znači početak saradnje
19. januar 2013.Kosovoski list „Koha ditore“ prenosi kako će taj fond, u koji će se slivati sredstva vlada Kosova i Srbije i dažbine koje se ubiru na prelazima na severu, na početku imati 16 miliona evra i njime će upravljati predstavnici Evropske unije, dok će informacije o poslovanju dobijati obe vlade.
"Predstavnici kosovoskih Srba imaće pravo da iznose zahteve u vezi s najprioritetnijim investicijama u tom delu Kosova", prenosi list i dodaje da se na sastanku premijera Srbije i Kosova u Briselu najduže razgovaralo o tome koju teritoriju fond treba da pokriva.
Šta obuhvata Sever Kosova?
Izvor dnevnika navodi da je Tači insistirao da Vučitrn, Srbica i južni deo Mitrovice budu deo tog fonda kojim bi na taj način bio obuhvaćen čitav region Mitrovice. Isti izvor tvrdi da su se premijeri Srbije i Kosova dogovorili i oko plana zamene bezbednosnih struktura Srbije na severu, kao i o strukturama lokalnih Srba koje će sarađiivati sa institucijama Kosova.
Osetljiva pitanja kao što su funkcionisanje Okružnog suda u Mitrovici i policije ostavljeno je za naredni susret dvojice premijera sredinom februara. Međutim, drugačiji pristup dogovoru o formiranju fonda ima dnevnik "Zeri", koji ocenjuje da to predstavlja pečat za autonomiju severnog dela Kosova.
Dogovor znači autonomija
U tekstu pod naslovom "Fond za sever, pečat na autonomiju" taj list prenosi stavove pokreta Samoopredeljenje da poseban fond za sever prevazilazi nadležnosti zvanične Prištine i legalizuje ono što se naziva eksteritorijalnost.
Međutim, predstavnici najveće opozicione stranke, Demokratskog saveza Kosova, ne komentarišu postignuti dogovor, već zahtevaju da premijer Tači u najkraćem roku informiše Skupštinu Kosova o poslednjem sastanku o suštini sporazuma koji su na njemu postignuti.
Za privrednike dogovori o carini neprihvatljivi
Privrednici i privatni preduzetnici sa severa Kosova smatraju da " postignuti dogovor između Beograda i Prištine u Briselu po pitanju naplate carina na administrativnim prelazima Brnjak i Jarinje nije u skladu sa državnim i nacionalnim interesima Srba sa Kosova i šteti poslovanju privrednih subjekata u Pokrajini".
"Iz tog razloga je ugroženo poslovanje srpskih privrednih subjekata sa teritorije Kosova i primoravaju ih da moraju da promene ambijent privrednog poslovanja i prilagode se zakonima samoproglašene države Kosovo" objašnjavaju predstavnici Privredne komore Kosova i Metohije.
"Komora sa žaljenjem konstatuje da nisu ispoštovani zahtevi privrednika iz srpske pokrajine da PDV-a i ostale dažbine plaćaju isključivo državi Srbiji" ističe se u saopštenju i dodaje da " nikakav fond ne može da kompenzuje osnovni zahtev privrednika, a to je da budu isključivo poreski obaveznici države Srbije".
koha/beta/tanjug/jl