1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Evropski izbori: Rezultati u Hrvatskoj ne prate trend u EU

10. jun 2024.

Kako tumačiti rezultate evropskih izbora u Hrvatskoj? Diše li Istra drugačije od ostatka Hrvatske? I zašto Milanovića nije bio u kampanji? O tome smo razgovarali sa Ivanom Rimcom.

https://p.dw.com/p/4gsd2
Zagreb - šareni predizborni plakati za EU izbore 2024. ipsred sivih zgrada
Zagreb - predizborni plakati za EU izbore 2024.Foto: Damir Sencar/AFP/Getty Images

HDZ je osvojio polovinu od ukupno 12 poslaničkih mandata, SDP i partneri četiri, a Domovinski pokret i Možemo po jedan. Sa 21,34 odsto izlaznost je bila oko 8,5 odsto manja nego 2019. To je bilansizbora za Evropski parlamentu Hrvatskoj.

Na ove izbore su značajno uticali prethodni nacionalni parlamentarni izbori, koji su održani pre nešto manje od dva meseca.

Prof. Dr Ivan Rimac, politički analitičar i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, tu vidi dva glavna faktora:

Prof. dr. Ivan Rimac,pred mikrofonom DW
Prof. dr. Ivan Rimac Foto: Mehmed Smajic/DW

„Tenzija oko parlamentarnih izbora bila je izuzetno visoka i kraj tog ciklusa je nužno značio pad interesovanja za politiku i političare i novi izbori. Isto se desilo i sa političkim partijama koje se nisu mnogo angažovale u kampanji i ta kampanja je bila mlaka“.

Rezultat ove nezainteresovanosti bio je nizak odziv birača, ali Rimac smatra da to nije posebno uticalo na izborne rezultate.

Trijumf Andreja Plenkovića

HDZ je pobedio i čak dobio 2 mandata više nego na prošlim izborima. Ali naš sagovornik ističe: „HDZ nije ubedljivo pobedio na ovim izborima. SDP je pokazao relativno visoke rezultate. Odnos broja glasova između između HDZ-a i SDP-a nije tako uverljiv, nego je jednostavno ovakav sistem izbornog zakona, onog sa najviše glasova doveo u prednost u odnosu na druge političke opcije po broju mandata".

A na pitanje da li su ovi rezultati lični trijumf Andreja Plenkovića, budući da je on bio glavno lice HDZ-ove kampanje, Rimac kaže za DW: „To je praktično pobeda Andreja Plenkovića, koji je na prošlim evropskim izborima prepustio kampanju kandidatima i to se pokazalo kao loša strategija, koja je dovela do manje mandata nego što su očekivali".

Andrej Plenković za govornicom, dok iza njega piše HDZ
Andrej PlenkovićFoto: Andreea Campeanu/Getty Images

HDZ je najviše glasova osvojio i u inostranstvu, posebno u BiH, gde je za tu stranku glasalo više od 86 odsto birača. Rimac smatra da je to zanimljivo jer je, kako kaže, jedan od glavnih političara koji je vodio evropsku politiku prema BiH bio poslanik SDP-a Tonino Picula. I podseća:

„Dok je HDZ menjao javni diskurs prema BiH u zavisnosti od odnosa u BiH, Tonino Picula vredno je u Evropskom parlamentu radio na pripremama za pristupne pregovore za čitav niz zemalja na Balkanu".

Hrvatska: nešto drugačiji izborni trend

Na nivou EU ekstremna desnica je ojačala, dok su Zeleni i liberali oslabili. Ovaj trend je posebno vidljiv u Nemačkoj. Ali u Hrvatskoj su izborni rezultati nešto drugačiji. Profesor Rimac objašnjava:

„Nacionalni parlamentarni izbori su išli upravo u tom pravcu jer je Domovinski pokret osvojio izuzetno veliki broj poslanika i postao HDZ-ov partner u formiranju vlasti. Međutim, ulazak u koaliciju s HDZ-om na nacionalnom nivou smanjio je uverljivost DP-a u pogledu ekstremnih stavova koje je zastupao na parlamentarnim izborima, a to se sada osvetilo na evropskim izborima".

A što se tiče hrvatske levice, naš sagovornik kaže: „Levica je ostala u istom statusu kao što je bila na parlamentarnim izborima. Sada imamo od ukupno 12 poslanika, njih pet koji dolaze iz levičarskih partija".

Istra drugačije diše

Kada pogledamo županije, zaista se izdvaja samo Istra, gde je koaliciona Fair Play lista 9 dobila najveći broj glasova, ali ipak nije osvojila ni jedan mandat. Nosilac liste bio je Valter Flego, bivši član EP iz Istarskog demokratskog foruma (IDS). A na listi se našao i predsednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac.

Ako se uzmu u obzir svi dosadašnji izbori, i nacionalni i evropski, moglo bi se reći da Istra diše drugačije od ostatka Hrvatske. Taj fenomen Rimac za DW objašnjava:

„Istra je od 1992. imala vrlo jasnu regionalnu politiku koja je bila najviše vezana za IDS, koji je u poslednje vreme pomalo izgubio na popularnosti. Taj regionalni pristup je i dalje prisutan, ali je IDS, da tako kažem, kadrovski malo nazadovao, odnosno izgubio je uverljivost svojih kandidata i oni više nisu bili toliko prisutni.

Afera oko Bartulice i izborni rezultati

Ovom predizbornom kampanjom poslednjih dana dominira afera oko imovinskog statusa Stefana Nikole Bartulice, kandidata Domovinskog pokreta. Ali izgleda da to nije uticalo na birače, jer je dobio prilično visok broj preferencijalnih glasova. Više od njega dobili su samo Andrej Plenković i Biljana Borzan (SDP). Naš sagovornik komentariše:

„Da, to je model koji je prisutan i u drugim ekstremno desnim partijama, da nemaju poverenja u medije masovne komunikacije i da su skloni teorijama zavere. Te grupe birača informacije iz medija smatraju propagandom protiv svojih kandidata".

Nina Skočak, tamnokosa mlada žena sa naočariam u ruci drži mikrofon i mobilni telefon
Nina SkočakFoto: Antonio Bronic/REUTERS

Za iznenađenje na ovim evropskim izborima pobrinula se lista Gen Z Nine Skočak, koja je, s obzirom na to da je nova na političkoj sceni, ostvarila dobar rezultat. To ipak nije bilo dovoljno za dobijanje mandata. Na pitanje da li Nina Skočak ima političku budućnost, Rimac odgovara:

„Ne, ovo su povremeni bljeskovi manje-više internet zvezda koji ne traju duže od jednih izbora. Za tako nešto treba imati mnogo jasniji kontinuitet rada. Možda dobro stoji na internetu, ali ne može dugo zadržati tu popularnost u konkurenciji sa profesionalnim političkim partijama."

Posle izbora je pre izbora 

Hrvatsku krajem godine očekuju predsednički izbori. Zanimljivo je da na ovim evropskim izborima predsednik Zoran Milanović gotovo nije bio vidljiv, što se nije moglo reći za prethodne parlamentarne izbore.

Zoran Milanović, predsednik Hrvatske, pred 5 mikrofoana
Zoran MilanovićFoto: Antonio Bronic/REUTERS

Profesor Rimac podseća da se Milanović nikada nije previše angažovao u evropskim izborima i smatra da je on verovatno bio uveren da će SDP-ovi kandidati "prilično solidno izneti izbore i da tu neće biti potrebe za bilo kakvom intervencijom".

„S druge strane, neuspeh na parlamentarnim izborima ga je verovatno doveo u situaciju da se sada još uvek fokusira na predsedničke izbore krajem godine i da se ne uključuje u kao na parlamentarnim izborima".

A na pitanje da li se već pojavio neki ozbiljan protivkandidat Zoranu Milanoviću, Ivan Rimac odgovara:

„On je i dalje među najpopularnijim političarima, ako ne i najpopularniji političar u Hrvatskoj. Svi kandidati koji se sada pojavljuju u nekakvim najavama ili kao probni baloni manje-više idu logikom da će ih stranka zadužiti da budu žrtve u toj kampanji u kojoj će Milanović verovatno nastaviti da dominira".