1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EU: „zelena“ oznaka za atomske i gasne elektrane

3. februar 2022.

Evropska komisija odlučila je da pod određenim uslovima da zelenu oznaku nuklearnim i elektranama na zemni gas. Ta odluka nailazi na oprečne reakcije članica Evropske unije.

https://p.dw.com/p/46RzV
Foto: Pierre Heckler/PHOTOPQR/LE REPUBLICAIN LORRAIN/picture alliance

Evropska komisija (EK) je zemni gas i atomsku energiju uvrstila u dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih delatnosti, svojevrsne smernice o ulaganjima u energetski sektor. Time bi trebalo da se podstaknu ulaganja u „zelenu“ energiju vredna milijarde, saopšteno je u Briselu. Nadležna komesarka EU Majrid Mekginis rekla je da to nudi „pravo rešenje“ za cilj po kojem bi Evropska unija do 2050. godine postala klimatski neutralna.

Za to su, prema navodima Komisije, neophodne godišnje investicije od 350 milijardi evra. Taksonomija bi trebala da privuče i privatne ulagače. Kritičari prigovaraju da taksonomija s atomskom energijom i gasom gubi na verodostojnosti i da na kraju neće biti prihvaćena od strane ulagača na tržištu kapitala.

-pročitajte još: Atomska energija: Francuska i drugi protiv Nemačke

Francuska oko 70 odsto svojih energetskih potreba pokriva atomskom energijom i uspešno se založila za uvrštavanje te vrste energije u akt o taksonomiji. To je pre svih kritikovala Nemačka, koja se opredelila za postupno zatvaranje nuklearki.

No, s druge strane, nemačka vlada založila se za gas kao takozvanu „tehnologiju za premošćavanje“. Nemačka je, s obzirom na to da postupno napušta i proizvodnju uglja, zavisna od gasa kao prelaznog energenta, dok se kompletna energetska potrošnja ne bude pokrivala ekološkim izvorima energije poput sunca i vetra. Ekološki aktivisti kritikovali su zalaganje nemačke vlade za gasne elektrane.

Privremeno skladište radioaktivnog otpada Gorleben u Nemačkoj
Privremeno skladište radioaktivnog otpada Gorleben u NemačkojFoto: Sina Schuldt/dpa/picture alliance

Austrija najavljuje tužbu

Države-članice ili Evropski parlament mogu teoretski da spreče da stupe na snagu nova pravila 2023. godine, ali to nije jednostavno: protiv tih pravila mora da se izjasni najmanje 20 država-članica ili apsolutna većina u Evropskom parlamentu.

Austrija je najavila tužbu protiv odluke Evropske komisije. Tamošnja ministarka za zaštitu životne sredine Leonore Gevesler rekla je da će njeno ministarstvo tokom idućih nedelja pripremiti „sve pravne korake“ i u slučaju stupanja na snagu te odluke Evropske komisije podići tužbu pred Evropskim sudom.

Ti novi propisi bi konkretno značili da se, recimo, elektrane na prirodni gas smatraju „zelenim“ ako ne ispuštaju više od 270 grama ugljen dioksida po kilovatu proizvedene energije. To važi i ako ne prelaze određene vrednosti tokom 20 godina. Time se kao ekološke mogu klasifikovati i gasne elektrane koje su tek kasnije prešle na ekološki prihvatljiv način proizvodnje ili koje se kasnije koriste samo povremeno. Gasne elektrane su obavezne da do 2035. pređu na proizvodnju tokom koje se emituje manje CO2.

Nove nuklearne elektrane moraju da za „zelenu oznaku“ dobiju građevinsku dozvolu pre 2045. godine. Osim toga, zemlje u kojima se grade moraju do 2050. da imaju plan i finansijska sredstva za bezbedno odlaganje radioaktivnog otpada.

ajg/uh/qu (dpa, afp, rtr)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.