Estonija, ranjeni tigar
21. oktobar 2012.Estonija je jedna od zemalja koje aktuelna ekonomska kriza unutar Evropske unije nije mnogo pogodila. Privredni rast od osam odsto postignut je između ostalog zahvaljujući padu plata i penzija. Osim toga, od ekonomskog poleta profitiraju uglavnom bolje obrazovani u većim gradovima. Van većih urbanih centara, stanovništvo jedva sastavlja kraj s krajem.
Finska – obećana zemlja
Situacija nije bolja ni za zaposlene u javnim službama. Nastavnici u proseku zarađuju oko 500 evra mesečno, a to je premalo za život u Talinu gde su stanarine, ali i cene hrane, dostigle nivo zapadnoevropskih zemalja. Zato se mnogi odlučuju na odlazak iz zemlje i to pre svega u obližnju Finsku.
Stanovnici glavnoga grada su svega dva sata vožnje trajektom udaljeni od obećane zemlje i njene prestonice Helsinkija. Iseljavanje u Finsku, koja zaposlenima pruža mnogo bolje uslove, uključujući i pravo na penziju već posle pet godina rada, teče relativno glatko. To je između ostalog zasluga kulturne bliskosti dva naroda i sličnosti jezika. Zato i ne čudi što u međuvremenu samo u Helsinkiju živi i radi preko 40.000 Estonaca.
Među njima je i medicinska sestra Anika Funu-Kraker. Ona svoju odluku, da se pre nekoliko godina preseli u Helsinki, nikada nije zažalila. "U Estoniji sam zarađivala 600 evra, a u Helsinkiju zarađujem trostruko, a ponekad i više od trostrukog", kaže Funu-Kraker.
Reforme jačaju privredu, a ljudi odlaze
Njen slučaj je karakterističan za tegobe estonskog društva: država ulaže u obrazovanje mladih koji potom, s diplomom u džepu, odlaze preko mora u Finsku i tamo nastavljaju karijeru. Međutim, egzodus se ne kreće samo preko zaliva, nego i u mnogo udaljenije zemlje. Trenutno je Kanada vrlo visoko na listi popularnosti.
Problem s iseljavanjem je vidljiv i iz statističkih podataka, a to je uznemirilo i vlast u zemlji. Po prvi put od osamostaljenja, broj stanovnika Estonije pao je ispod granice od 1,3 miliona. U poslednje dve decenije, Estonija je izgubila 18 odsto stanovništva.
Problem nije samo u iseljavanju nego, kako kaže estonski ministar finansija Jirgen Ligi, i u padu nataliteta. Međutim, ministar isto tako zna da je iseljavanje delom i posledica ekonomskih reformi koje su baltičku zemlje doduše učinile "uzornim učenikom" unutar EU, ali su dovele i do pada standarda. Jer pozitivni ekonomski pokazatelji i niska nezaposlenost ne mogu sakriti činjenicu da je kupovna moć građana sve niža. Već i oni sa prosečnom platom od oko 800 evra jedva sastavljaju kraj s krajem. Situacija s penzionerima, zbog prosečne penzije od 320 evra, još je gora.
Do posla preko fejsbuka
Estonija voli sebe da predstavlja kao informatičku silu. Međutim, u toj novoj Estoniji kao da nema mesta za "obične" radnike, kao što je automehaničar Demis Vola. I on traži posao u susednoj Finskoj, i to preko fejsbuka. Do sada je dobio već dve ponude i sprema se na izlet u Helsinki kako bi na licu mesta video da li radi o ozbiljnim ponudama. Međutim, ostanak u Estoniji mu se sve više čini nemogućim: "Mene ovde više ništa ne drži", rezignirano zaključuje mladi automehaničar.
Autor: Kristof Kersting, Nenad Krajcer
Odgovorna urednica: Dijana Roščić