Ernst od Hanovera našao mlađu „princezu“
7. januar 2010.Jadna Karolina! Ernst August ljubi mlađu ženu. Veliki problem za čitaoce Bilda, koji pokušava da objasni šta taj skandal znači za Monako. Bild citira ilustrovani magazin Bunte koji objavljuje fotografije 55-godišnjeg princa Ernsta Augusta od Hanovera kako se na predivnoj plaži, na tajlandskom ostrvu Puket, mazi sa daleko mlađom ženom.
Dama bi mogla da bude Karolinina dvojnica, samo što je jedno 10 do 15 godina mlađa. Princ uopšte ne krije svoju novu vezu od radoznalih turista, piše dalje Bunte, a prenosi Bild, i konstatuje da su ove fotografije sigurno predstavljale duboko poniženje za princezu od Monaka, koja se sa četvoro dece nalazi na skijanju u Kran Montani, u Švajcarskoj.
I još jednu pikanteriju iznosi list – da je i ljubav između Karoline i Ernsta Augusta svojevremeno otkrivena kada su kao tajni par boravili u čuvenom hotelu „Orijental“ u Bankoku. Pošto se princ više ne pojavljuje ni na zvaničnim skupovima, list se pita kakva je uopšte budućnost pred nekadašnjim parom iz snova?
Zima ledi od Nemačke do Indije
Druga važna tema za Bild je zima. Od niskih temperatura u Nemačkoj je umrlo devet ljudi, a za ovaj vikend najavljuje se još ledenije vreme. I mnogo ozbiljniji, liberalniji list Zidojče cajtung na prvoj stranici objavljuje fotografiju beskućnika koji se na ulici smrzavaju uvijeni u ćebad. Ne muči zima samo narod u Evropi; u talasu hladnoće u Indiji je proteklog vikenda umrlo najmanje 60 ljudi. Posebno je hladno na severu i istoku zemlje, a ni ovde meteorolozi ne predskazuju otopljavanje – naprotiv!
na sledećoj strani:
Bolje da nas skeniraju nego da nas pipaju
Bolje da nas skeniraju nego da nas pipaju
Zidojče cajtung se u svom komentaru bavi i raspravom oko eventualnog skeniranja putnika na aerodromima, kako bi se povećala bezbednost u avionskom saobraćaju.
„Da li je to tako loše? Pobornici zaštite ličnih podataka kritikuju da se time ne poštuju lična prava – za muslimane, na primer, to bi moglo da znači vređanje verskih osećanja. Ljudi koji imaju protezu morali bi da je otkriju. Ali, zar to nije već odavno tako?
Ko sa veštačkim kukom prolazi kroz metalni prolaz, izaziva alarm. I zar pipanje tela ne predstavlja mnogo gore prodiranje u intimnu sferu onoga koji želi ili mora da leti, i ko to sve ćutke podnosi? (…) Mnogo problematičnije od ogoljivanja je lažno osećanje bezbednosti. Jer, današnji skeneri nisu u stanju da pouzdano razlikuju naslage sala na kukovima, od pojasa sa eksplozivom!“
Na istu temu list Velt citira političara Hrišćansko-demokratske Unije, Volfganga Bozbaha koji zahteva „etičko podučavanje personala“ koji bi skenirao putnike. On traži strože kriterijume za izbor osoblja i bolje plate, kako bi se poboljšao kvalitet kontrole. A i udruženja hendikepiranih su vrlo odbojno reagovala na uvođenje skenera na aerodromima.
Obama je „Buš lajt“?
Pod naslovom „Buš lajt?“ list Frankfurter algemajne cajtung se pita da li Barak Obama u stvari vodi istu politiku kao i njegov prethodnik Džordž Buš. „Nedvosmislenost njegovih reči, kritika neuspešnog rada tajnih službi, koja samo što nije dovela do katastrofe i to prvog dana Božića, ne ostavljaju mesta sumnji u ozbiljnost njegovih koraka. (…) Želeo on to ili ne, Obama se nalazi u ulozi borca protiv terorizma koji će nastaviti tamo gde je počeo njegov predhodnik Džordž Buš. Zar to nije Buš lajt?“
Kusturica i Džarmuš predaju
A u istim novinama čitamo i poduži članak o filmskom festivalu u Marakešu, devetom po redu. Pored gala premijera, zvezda i svih ostalih uobičajenih „propratnih pojava“ na ovom festivalu tri velika majstora filma studentima nude kurseve. Reč je o Kusturici, Kuaronu i Džarmušu.
Uči se od majstora koji su svaki na svoj način jake ličnosti, različite prošlosti. Kusturica je na primer bio problematično dete, koje samo što nije postalo gangster. Kuaron pri tome uzvikuje: „Šta znači samo što nije? On jeste gangster!“ Čudni su to profesori, puni samoironije. Džarmuš na primer kaže: „Ja nisam nastavnik, već student koji kod svakog filma uči nešto novo“. Kusturica pak za sebe tvrdi: „Ja sam rođeni avanturista. Moja radoznalost je nezajažljiva. Kao svaki pravi umetnik, uvek se uzdam u svoj instinkt“. Ali, jedno je zajedničko za trojicu režisera - oni umeju da pričaju priče. Priče, kao po ulicama istočnjačkog Marakeša...
priredila: Mirjana Kine Veljković
odg. urednik: Nemanja Rujević