1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Digitalizacija: pitanje etike

18. decembar 2018.

Dok se Nemačka bori sa digitalizacijom, Kina se sve više nameće. Nemoguće ju je zaustaviti. Koje potencijale to nosi i koje opasnosti se tu kriju? To je nedavno u Kini želeo da otkrije i nemački predsednik.

https://p.dw.com/p/3AIal
Foto: picture-alliance/dpa/B. Pedersen

Engleski pojam „digitalisation“ – „digitalizacija“, koristi se i van engleskog govornog područja. Nemci recimo pod tim pojmom podrazumevaju mnogo toga – od upotrebe računara u učionicama, pa do veštačke inteligencije.

I Kinezi odnedavno imaju reč za taj pojam: „Ši Zi Hua“ opisuje širok dijapazon aktivnosti od upotrebe pametnog telefona, preko učenja uz pomoć računara, pa sve do umreženih banaka podataka na svetskom nivou.

Ali malo toga se toliko razlikuje kao pogledi na digitalizaciju u Kini i Nemačkoj.

Različito shvatanje digitalizacije

Nemačka se bori sa digitalizacijom – iako recimo internet-stranica savezne vlade odaje sasvim drugačiji utisak. Tamo se može naći digitalni kabinet, digitalni savet i digitalna strategija. Nedavno su čak održani digitalna konferencija i digitalni samit.

Međutim, rasprava o digitalnom obrazovanju u nemačkim školama još uvek se vodi, širenje mreže brzog interneta na nacionalnom nivou ne napreduje, a samo jedna od četiri uplate je bezgotovinska, odnosno digitalna – sve ostale su u gotovini.

Za to vreme, u Kini i brzu hranu na nekom kiosku na uglu plaćaju uz pomoć mobilnog telefona, isto kao i račun za struju. Kada je nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer pre nekoliko dana tokom posete Kini obilazio jednu tamošnju firmu, mladi preduzetnik demonstrirao mu je šta to oni rade na ekranu tankom maltene kao plastična folija.

China Restaurant QR-Code
Skenira se QR-kod na stolu i - račun je plaćenFoto: DW/M. Koschyk

Nemački predsednik posetio je Kinu kako bi se upoznao sa potencijalima te zemlje za inovacije. A glavno pitanje je bilo: „U kakvom društvu želimo da živimo i kako?“ Sve to ima veze recimo sa projektom u koji su uključene finansijsko-tehnološke kineske firme poput „AntFinancial“. Njihova aplikacija, „Sesame Credit“ u stanju je da pruži informacije o kreditnoj sposobnosti svojih klijenata, slično kako to u Nemačkoj i SAD rade nadležni instituti.

Digitalizacija socijalnog života

Ali Kina kreditnu sposobnost svojih građana želi da uslovi i njihovim socijalnim ponašanjem. To podrazumeva da se zna da li je pojedinac bio kažnjavan, koji mu je nivo obrazovanja, koliko se društveno angažuje. Sve to bi moglo – pozitivno ili negativno moglo – da utiče na virtuelni broj „bodova“ svakog pojedinca – a time i na njegov realni život.

Kroz čak 58 projekata, Kina u ovom trenutku testira razne programe takvog „socijalnog“ kreditnog sistema. Svoj rejting mladi Kinezi mogu recimo i da objave na portalima za traženje partnera.

Ipak, Dai Sin, univerzitetski profesor koji ispituje taj kreditni sistem, kaže: „Do 2020. godine neće biti sveobuhvatnog sistema u čitavoj Kini.“ Pre svega, vlada mora precizno da utvrdi koje podatke u tom projektu bi trebalo umrežiti.

Sa predsednikom Štajnmajerom, kao i sa nemačkim i kineskim stručnjacima, Dai je u Pekingu razgovarao o rizicima uvođenja takvog sistema. Kineski stručnjaci svesni su nemačke skepse, tim pre što ta ideja ima potencijal za stvaranje hiper-tehnološke države za nadzor ljudi.

Kina još nema tehnologiju za tako nešto, ukazuje Danijela Štokman, profesorka na berlinskoj Školi upravljanja Herti. Njoj, kao i drugim nemačkim stručnjacima, njihove kineseke kolege su na diskusiji u Pekingu predložili da zajednički razvijaju etičke principe kada je u pitanju strategija koja se bazira na veštačkoj intelegenciji.

Bundespräsident Steinmeier in China
Predsednik Nemačke i direktor Gete-instituta u Pekingu na samitu o digitalizacijiFoto: picture-alliance/dpa/B. Pedersen

Nemačka vlada priželjkuje upravo to. „To recimo ima veoma mnogo smisla za programere, jer oni rade globalno“, objašnjava Štokmanova. Zbog toga, za razliku od društvenih mreža, platforme za razvoj programa ne bi na kineskoj mreži bile cenzurisane.

Poverenje i vrednosti

Onome ko želi da razvija nove tehnologije, potrebni su klijenti od poverenja – Kina to dobro zna. To je recimo problem s kojim se trenutno suočava kineska kompanija „Huawei“. Ona je u SAD, Australiji i Novom Zelandu, isključena iz projekata za izgradnju superbrze 5G-mreže. Ni britanski tajna služba ne želi to nešto tako da dozvoli u toj zemlji.

U Nemačkoj, u kojoj gradnja 5G-mreže počinje sledeće 2019. godine, rasprava o kompaniji „Huawei“ tek je počela. Nadležna savezna institucija ne želi da se definitivno odredi po pitanju bezbednosti. „Moramo da prisilimo Huawei da nam dozvoli pun pristup neophodnim informacijama“, kaže Frank Pike, direktor nemačkog Instituta „Merics“. „Ako to ne urade, neće biti dogovora, nema dila“.

Ako Nemačka želi da zaštiti svoje vrednosti, onda je najbolje da to uradi zajedno sa Evropskom unijom. Jedna studija Instituta „Merics“ nedavno je potvrdila da komunikacija u vezi sa političkim vrednostima, sa Kinom najbolje funkcioniše preko EU.

Te vrednosti zaokupljale su i nemačkog predsednika Štajnmajera tokom posete Narodnoj Republici Kini. Ali u drugom kontekstu: „Možda ćemo po prvi put u istoriji, doživeti da američka spoljna i trgovinska politika bude potpuno odvojena od međunarodnog poretka koji je sama stvorila“, rekao je Štajnmajer na sastanku sa evropskim i kineskim stručnjacima.

„Moramo zato naći saveznike koji će braniti zajednički uspostavljeni međunarodni poredak. Pa ipak, partnerima poput Kine moramo da ukažemo da razlike u mišljenjima ostaju, ali da o njima isto tako moramo i da razgovaramo.“

Digitalni rudari

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android