1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Da li Nemačka može da integriše izbeglice iz Ukrajine?

Matis Rihtman
3. april 2022.

Nemačka trenutno doživljava najveći priliv izbeglica od 2015. godine. Stručnjaci upozoravaju na probleme – posebno sa obrazovanjem i integracijom na tržište rada.

https://p.dw.com/p/49IZu
Deutschland Bremen Protest gegen den Krieg in der Ukraine
Foto: Mohssen Assanimoghaddam/dpa/picture-alliance

Ihor Bjelozorov želi da radi. Stomatologa iz Ukrajine rat u domovini zatekao je na odmoru. Kako ne bi zauvek bio gost svojih prijatelja u blizini Osnabrika, želi brzo da dođe do sopstvenih prihoda. Ali, to nije nimalo lako. 

U Nemačkoj je od početka rata registrovano oko 280.000 izbeglica iz Ukrajine. Prema pravilima EU izbeglice mogu odmah da počnu da rade. U međunarodnom poređenju nivo obrazovanja u Ukrajini smatra se visokim - i to je dobar znak. 

Sporo priznavanje kvalifikacija 

Nemački postupak priznavanja stranih stručnih kvalifikacija Ihoru Bjelozorovu usporava pristup nemačkom tržištu rada. Poznanici su mu rekli da će proći godinu-dve dana pre nego što zvanično bude mogao da radi kao stomatolog. Do tada mora da položiti ispit nemačkog jezika i stručni ispit iako je u Ukrajini dve godine radio kao stomatolog. 

„Procedure priznavanja su skupe, dugotrajne i složene“, kaže za DW Martina Miler-Vaker, stručnjak za integraciju stručne radne snage. Migranti često i ne počinju proces priznavanja kvalifikacija i zadržavaju niže plaćene poslove. 

Prema rečima Miler-Vaker, oko 1.500 različitih ureda u Nemačkoj odgovorno je za priznavanje profesija, savezni i pokrajinski zakoni se razlikuju, a vlasti su preopterećene. Postoje profesije koje zahtevaju priznavanje kvalifikacija i one koje ne zahtevaju zvaničnu dozvolu.

Svako ko je profesiju stekao u inostranstvu mora da podnese dosta dokumenata radi priznavanja kvalifikacije: diplome, dokaze o studiranju, potvrde veštaka i sl.

Miler-Vaker stoga predlaže da se na nivou cele Nemačke odredi koji dokumenti su potrebni i poziva saveznu Vladu da ponudi besplatne procedure te da stipendijama finansira često potrebne mere daljeg usavršavanja.

Ministar se angažuje

Savezni ministar rada Hubertus Hajl (SPD) je priznavanje stranih kvalifikacija nazvao „herkulovskim zadatkom“. Sa predstavnicima privrede i sindikata razgovarao je o tome kako izbeglice iz Ukrajine mogu da pronađu put do nemačkog tržišta rada.

Hubertus Hajl
Hubertus HajlFoto: Britta Pedersen/dpa/picture alliance

Pojednostavljenje pristupa tržištu rada za strance predviđeno je koalicionim sporazumom.

U protekle dve godine, nacionalni program „Integracija kroz kvalifikaciju (IQ)" savetovao je skoro 5.000 Ukrajinaca o procedurama priznavanja, najčešće prosvetne radnike. Za njih su, međutim, prepreke posebno visoke.

Bavarska uopšte ne dozvoljava rad prosvetnim radnicima iz zemalja koje nisu članice EU, a u većini pokrajina učitelji moraju da stažiraju i često uporedo studiraju još jedan predmet - kako je to u Nemačkoj uobičajeno. Međutim, Miler-Vaker navodi primer: „U školama u Hamburgu prosvetari mogu da predaju i samo jedan predmet za koji su specijalizovani.“

Pravo na školovanje?

Polovina izbeglica iz Ukrajine su deca. „Skoro svim pokrajinama nedostaju nastavnici i školski objekti“, kaže Juliane Karakajali sa Evangelističkog univerziteta u Berlinu. 

Deutschland I Ukraine-Konflikt - Flüchtlinge I Schule
Deca iz Ukrajine u KelnuFoto: Ina Fassbender/AFP/Getty Images

Ona je skeptična po pitanju integracije u školama jer su škole i vrtići loše pripremljeni. 

Ovoj profesorki sociologe je važno da se deca izbeglice ne uče odvojeno. Tako ne mogu dobro da nauče nemački pa raste opasnost da će im biti teže na tržištu rada. 

Zakonsko pravo na pohađanje škole razlikuje se po pokrajinama: deca u Berlinu imaju pravo na školsko mesto od dana dolaska, u Severnoj Rajni-Vestfaliji i Bavarskoj to zavisi od statusa boravka i može potrajati do šest meseci. Odlučujuće za budućnost izbeglica iz Ukrajine je gde tačno završe u Nemačkoj. 

Idi tamo gde ima posla 

Ihor Bjelozorov želi da sa devojkom Oksanom preseli tamo gde će lakše naći posao. Međutim, izbeglice iz Ukrajine, koje nemaju ušteđevinu i kontakte, ne mogu birati mesto stanovanja. Izbeglice se u Nemačkoj raspoređuju tako da najmnogoljudnije pokrajine moraju primiti najviše ljudi. 

A pokrajine obično interno raspoređuju izbeglice po opštinama koje imaju dovoljno smeštajnih kapaciteta. Herbert Briker iz Instituta za istraživanja tržište rada i zanimanja (IAB) stoga upozorava da se izbeglice često dovode u strukturno slabe regije.

Tamo su stanovi često prazni, a posla nema. Prema IAB-u, iskustvo poslednjih godina pokazalo je da izbeglice, koje su bile u mogućnosti da same izaberu svoje mesto boravka, imaju veću verovatnoću da nađu posao. 

Privatne inicijative su fleksibilnije 

U međuvremenu nastaju privatne inicijative da se izbeglice iz Ukrajine što lakše zaposle.

Internet portali kao što su UATalents ili Imagine Ukraine su berze poslova za sve profesije, a Nemačka železnica na ruskom i ukrajinskom jeziku savetuje one koje traže posao. 

Uprkos svim naporima koji se ulažu u integraciju, ostaje da se vidi da li će ljudi iz Ukrajine ostati u Nemačkoj, da li će se isplatiti trud i dugotrajni proces priznavanja kvalifikacija.

Za Igora Belozorova to pitanje se ne postavlja: „Ostaćemo. Stan nam je uništen, pa svejedno moramo da počnemo od nule", kaže stomatolog iz Kijeva.“

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.