1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
KonfliktiUkrajina

Borbe u Belgorodu: ruske jedinice u ukrajinskoj vojsci

Sergej Satanovski
24. maj 2023.

Stotine ruskih državljana, kako prenose mediji, bore se u tzv. dobrovoljačkim korpusima na ukrajinskoj strani. Ko su oni i koji su njihovi ideološki stavovi o budućnosti Rusije?

https://p.dw.com/p/4RkSQ
Ruski opozicionar Ilja Ponomarjov (drugi zdesna) u Kijevu s predstavnicima „Legije Sloboda Rusiji“
Ruski opozicionar Ilja Ponomarjov (drugi zdesna) u Kijevu s predstavnicima „Legije Sloboda Rusiji“ Foto: Olexandr Savitski/DW

„Snovi se ostvaruju! Sada sam u ’Legiji Sloboda Rusiji’“, kaže bivši zamenik šefa ruske državne Gazprombanke Igor Volobujev. Telegram kanal Legije Slobodna Rusija ima pojedinosti o brojnim ruskim vojnicima koji su prebegli u Ukrajinu, a čak se navode i njihova imena.

U ponedeljak su borci iz tih jedinica granatirali regiona Belgoroda u Rusiji. Andrij Jusov iz ukrajinske tajne službe govorio je na javnoj televiziji Suspilne o „operaciji oslobađanja područja Belgorodskog regiona od Putinovog režima“.

Jedinice koje čine samo Rusi

Najkasnije od početka aprila 2022. poznato je da „Legija Sloboda Rusiji“ postoji. Navodno su je činili zarobljeni ruski vojnici koji su prebegli na ukrajinsku stranu, ali i dobrovoljci s ruskim pasošima.

Pri tom je reč o oko 500 ljudi, kaže Ilja Ponomarev, bivši poslanik ruskog parlamenta Dume, koji sada živi u egzilu i predstavlja tu jedinicu. On je 2014. bio jedini koji je glasao protiv aneksije ukrajinskog poluostrva Krima.

-pročitajte još: F-16 za Ukrajinu: diskusija o nemačkoj podršci

Druga jedinica, „Ruski dobrovoljački korpus“, formirana je u avgustu prošle godine. Brojnost te jedinice drži se u tajnosti, ali borac poznat kao „Kardinal“, čiju je vojnu iskaznicu DW dobio na uvid, kaže da su oni u rangu čete.

Borac „Kardinal“ želi „nacionalnu državu“ Rusa
Borac „Kardinal“ želi „nacionalnu državu“ RusaFoto: Sergey Satanovsky/DW

Reč je 30 do 150 ljudi. Suosnivač jedinice, biznismen Denis Kapustin, poznat iz ruskog desno-ekstremističkog okruženja pod pseudonimom „Denis Nikitin“, izvestio je krajem prošle godine da je „Ruski dobrovoljački korpus“ raspoređen u ukrajinskoj vojsci od jeseni 2022.

„Prava nacionalna država“

Na društvenim mrežama „Ruski dobrovoljački korpus“ navodi da svi pripadnici zastupaju desno-konzervativne stavove. Na primer, borac „Kardinal“ vidi buduću Rusiju kao „pravu nacionalnu državu Rusa na izvornim ruskim teritorijima – uzimajući u obzir teritorijalnu celovitost Ukrajine i Belorusije, kao i susednih zemalja“. On ističe: „Želimo Rusima da izgradimo državu koja živi u miru sa svim okolnim narodima“.

Oštećene kuće u ruskoj oblasti Belgorod
Oštećene kuće u ruskoj oblasti BelgorodFoto: AP Photo/picture alliance

Pripadnici „Legije Sloboda Rusiji“, s druge strane, ne iznose javno svoje političke stavove. Ilja Ponomarjov ističe da u jedinici nema dominantne ideologije i dodaje da je to „prototip buduće vojske Ruske Federacije“. Njena prednost je što se ne pozicionira ni levo ni desno, nije ni liberalna ni konzervativna, kaže. Ideja suprotstavljanja agresiji Rusije, kako naglašava, ujedinila je njene pripadnike.

-pročitajte još: Nemački BND: nema naznaka da Putinov režim može da padne

Raspad ili očuvanje federacije?

„Ruski dobrovoljački korpus“ pripada „Građanskom savetu“, novom udruženju ruskih emigranata osnovanom u Varšavi. Anastasija Sergejeva, koja je u tom udruženju nadležna za međunarodna pitanja, donedavno je bila na čelu poljske fondacije „Za slobodnu Rusiju“.

Ona kaže da su u „Građanskom savetu“ nalaze i aktivisti iz različitih republika Ruske Federacije, te da se oni zalažu za pravo naroda na samoopredjeljenje. „Građanski savet“ je na Jutjubu objavilo video-poruke Čečenima i Čerkezima u kojima ih poziva da se bore za Ukrajinu i da se angažuju za nezavisnost svojih republika. Kako bi finansirala rad „Građanskog saveta“ i obuku novih boraca, Sergejeva se trudi da pronađe privatne donacije.

Predstavnik „Legije Sloboda Rusiji“ Ilja Ponomarjov rekao je za DW krajem 2022. da je razgovarao o saradnji s predstavnicima različitih zemalja i medija. Za razliku od „Ruskog dobrovoljačkog korpusa“, koji bi dozvolio regionima da se otcepe od Ruske Federacije, Ponomarjov kaže da je cilj Legije „očuvanje jedinstvene i nedeljive Rusije unutar granica iz 1991. godine“. No, regioni bi, kako dodaje, morali da dobiju dalekosežna ovlašćenja i da sačuvaju svoj etnički identitet. Legija takođe prikuplja novac za svoj rad – u kriptovalutama.

Anastazija Sergejeva iz „Građanskog saveta“ ruske opozicije podržava pravo naroda na samoopredeljenje
Anastazija Sergejeva iz „Građanskog saveta“ ruske opozicije podržava pravo naroda na samoopredeljenjeFoto: Zivilrat der russischen Opposition

Regrutacija boraca

Pre nego što je „Ruski dobrovoljački korpus“ započeo saradnju s „Građanskim savetom“, primao je samo Ruse koji su već bili u inostranstvu. Mnogi od njih su, kako sami kažu, od 2014. bili u sastavu bataljona Azov na strani Ukrajine u borbama u Donbasu.

Danas je „Građanski savet“ neka vrsta regrutnog centra. Prema rečima Anastazije Sergejeve, sada se primaju i muškarci direktno iz Rusije. Na internet-stranici Saveta potencijalnim dobrovoljcima nudi se da popune upitnik u Gugl-formularu ili da pišu u šifrirani poštanski sandučić ProtonMail. „Dalja komunikacija odvija se preko bezbednih sistema koje mi predlažemo“, objašnjava Sergejeva ne ulazeći u detalje.

Kako naglašava bivši savetnik u ukrajinskom predsedničkom kabinetu Oleksij Arestovič, „Legija Sloboda Rusiji“ u početku je regrutovala samo one ruske ratne zarobljenike koji su promenili svoje stavove. Ona sada međutim prima i ljude koji se još nalaze u Rusiji.

I ti zainteresovani prvo moraju da preko ProtonMaila pošalju svoju biografiju i kopije čitavog niza dokumenata, uključujući i kopiju lične karte. Kako prenose iz Legije, proces prijema navodno uključuje i testiranje na detektoru laži, kao i psihološke i druge testove sposobnosti.

Od neuspešnog pokušaja ujedinjenja u avgustu 2022, „Ruski dobrovoljački korpus“ i „Legija Sloboda Rusiji“ međusobno se kritikuju. Ipak, izbegavaju da to dospe u javnost.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.