1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
KonfliktiRuska Federacija

Belgorod pod ukrajinskom vatrom: grad utonuo u tišinu

Aleksej Strelnikov
10. januar 2024.

Belgorod u Rusiji je skoro dve nedelje pod svakodnevnim granatiranjem ukrajinske vojske. Ima na desetine mrtvih i ranjenih. Šta kažu stanovnici tog grada na granici Rusije i Ukrajine?

https://p.dw.com/p/4b30w
Vatrogasci gase automobil koji se zapalio tokom napada na Belgorod
Vatrogasci gase automobil koji se zapalio tokom napada na BelgorodFoto: Russia Emergency Situations Ministry via Telegram/AP/picture alliance

Ruske vlasti evakuisale su prvih 300 stanovnika Belgoroda u susedne gradove nakon što je grad ponovo bio izložen granatiranju iz Ukrajine. Belgorod sa oko 350.000 stanovnika na rusko-ukrajinskoj granici meta je ukrajinskih napada skoro svakog dana već oko dve nedelje. To je odgovor na pojačane ruske napade u Ukrajini.

Najjači raketni napad do sada na centar grada Belgoroda dogodio se 30. decembra 2023. Poginulo je 25 ljudi, među kojima i četvoro dece. Više od 100 drugih ljudi je ranjeno. Moskva naglašava da u centru Belgoroda nije bilo vojnih objekata i da se radilo o ciljanom napadu na civilnu infrastrukturu.

Razaranja u Belgorodu krajem decembra
Razaranja u Belgorodu krajem decembraFoto: Pavel Kolyadin/TASS/dpa/picture alliance

Ukrajinska vojska je, s druge strane, nezvanično izjavila, a prema pisanju medija, da je napad bio usmeren na ruske vojne objekte, ali da su geleri pali u centar Belgoroda zbog „fatalne greške“ u radu ruskog sistema protivvazdušne odbrane.

Stanovništvo je bilo iznenađeno

Dan ranije, 29. decembra, deset regiona Ukrajine bilo je izloženo širokom raketnom napadu Rusije. Prema podacima ukrajinskih vlasti, više od 40 ljudi je poginulo, a najmanje 150 ranjeno. Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ukrajinski gradovi gotovo svakodnevno su pod vatrom ruske artiljerije, projektila i dronova.

Granatiranje Belgoroda od strane ukrajinske vojske bilo je potpuno iznenađenje za mnoge ljude u gradu, kaže za Dojče vele 24-godišnja Kristina (ime je promenjeno, jer bi žena želela da ostane anonimna, prim.red). Njen stan je u centru grada, ali njena kuća je bila pošteđena 30. decembra – za razliku od susedne kuće koja je pogođena mnogim gelerima.

Oštećena zgrada u Belgorodu krajem decembra
Oštećena zgrada u Belgorodu krajem decembraFoto: Pavel Kolyadin/ITAR-TASS/IMAGO

Od tada se na njen rodni grad iz Ukrajine skoro svakodnevno puca, žali se Kristina. Granate i geleri padali su u raznim delovima grada, a i u njenom stanu čule su se eksplozije. U takvim trenucima krije se u kupatilu s majkom i mlađom sestrom. Porodica je takođe nekoliko puta odlazila u podrum. „Ali, nisam htela više tamo da idem. Bolje je odmah umreti, nego ležati pod ruševinama kuće“, kaže.

Kristina dodaje da ionako nema vremena za odlazak u podrum, jer se sirene oglašavaju tek nakon što počne bombardovanje. Grad ima problema i sa skloništima. Građani su na društvenim mrežama objavljivali fotografije nekih objekata koji su ostali zatvoreni i nakon granatiranja 30. decembra. Lokalne vlasti su, međutim, pre godinu dana saopštile da su pripremile 1.700 skloništa za hitne slučajeve.

„Tužna tišina“

„Grad je utonuo u žalosnu tišinu“, kaže Kristina, opisujući raspoloženje u Belgorodu. „Na ulicama nema gužve. Tri najveća tržna centra više ne rade. Manje je javnog prevoza nego ranije. Svi događaji su otkazani.“ S druge strane, kursevi prve pomoći dobro su posećeni.

Uništeni automobil
Uništeni automobilFoto: Press Office Of The Belgorod Reg/picture alliance

Dvadesetogodišnji student Roman Jefimov kao dobrovoljac pomaže žrtvama ukrajinskog granatiranja. Roman sortira i isporučuje pomoć. Za DW kaže da se retko usuđuje da izađe na ulicu. Ipak, neće napustiti Belgorod, jer „nema kuda“. I Kristinina porodica ostaje u gradu, jer moraju da čuvaju njenu staru baku: „Ona više nigde ne ide. Ne možemo da je ostavimo ovde samu.“

Većina građana Belgoroda je zimske praznike provela kod kuće. Neki su razmišljali da napuste zemlju. Međutim, karte za voz za Moskvu brzo su rasprodate već prvih dana januara. Manja naselja u okolini grada smatraju se bezbednim mestima za bekstvo. „Ali, koliko će još da traje bombardovanje“, pita se u razgovoru za DW jedan od stanovnika grada.

Na društvenim mrežama se raspravlja o razlozima ukrajinskog granatiranja grada. U grupi pod nazivom „U Belgorodu“ na najvećoj ruskoj društvenoj mreži ВКонтакте, sličnoj Fejsbuku, neki korisnici pozivaju na prekid takozvane specijalne vojne operacije, kako se rat zvanično naziva u Rusiji. Drugi, međutim, kritikuju Kremlj što nije proglasio nacionalnu žalost nakon napada 30. decembra.

Stanovnici Kijeva raščišćavaju ruševine nakon ruskog napada početkom januara
Stanovnici Kijeva raščišćavaju ruševine nakon ruskog napada početkom januaraFoto: Efrem Lukatsky/AP/picture alliance

Zahtevi za odmazdom

Međutim, sve češći su pozivi na „odmazdu“, „zauzimanje Harkova“ i granatiranje ukrajinskih gradova. „Na Kijev!“ – piše jedna korisnica u četu. „Ovo je ono što je Belgorod sada dobio kao odgovor na granatiranje šest ukrajinskih gradova 29. decembra“, protivreči joj druga.

Kristina iz Belgoroda kaže da joj je jedan poznanik poslao sliku sa fronta. Vidi se kako ruska vojska na granate ispisuje: „Za Viktoriju Potrjazajevu“. To je majka dvoje male dece poginule u granatiranju Belgoroda.

Kristina uočava gorčinu na obe strane, i među Rusima i među Ukrajincima: „Imala sam zaista dobre, liberalno nastrojene prijatelje. Ali, čak i među njima ima onih koji na kraju kažu: bombardujte ih da ne bi oni pucali na nas“. To je „veoma bolno i gorko“, priznaje mlada žena.