1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
PolitikaSjedinjene Američke Države

Američki izbori: mogu li demokrate da zamene Bajdena?

3. jul 2024.

Nakon debate Bajdena i Trampa, među demokratama se vodi rasprava o tome da li bi za stranku bilo bolje da Bajden odstupi. Koliko je to verovatno i šta bi se tada dogodilo?

https://p.dw.com/p/4hoC0
Džo Bajden je bio borbeno raspoložen nakon nastupa na debati 27. juna
Džo Bajden je bio borbeno raspoložen nakon nastupa na debati 27. junaFoto: Kyle Mazza/NurPhoto/IMAGO IMAGES

Nakon prve debate između predsednika SAD Džoa Bajdena i njegovog izazivača Donalda Trampa, nije preterano reći da je liberalni deo zemlje bio u očaju. Bajden je zvučao slabašno. Sve vreme je izgovarao rečenice koje nisu imale smisla. Korisnici društvenih mreža šalili su se da bi Bajdena tokom pauza za reklame trebalo da „zameni“ potpredsednica Kamala Haris, ali i govorili da debata deluje kao nekakva ponižavajuća porodična svađa.

„Demokrate su u panici“, ocenila je šefica dopisništva DW u Vašingtonu Ines Pohl odmah nakon završetka debate. Ali, u kakvom su stanju demokrate nekoliko dana nakon duela?

Bajden nije uspeo da odagna zabrinutost birača zbog njegovih godina tokom prve predsedničke debate 27. juna
Bajden nije uspeo da odagna zabrinutost birača zbog njegovih godina tokom prve predsedničke debate 27. junaFoto: Mike Blake/REUTERS

„Odmah nakon debate bilo je mnogo nervoze i negativne energije unutar stranke. Ali, tokom poslednjih par dana ipak je došlo do konsolidacije u bazi Demokratske stranke“, kaže za DW Katrin Klifer Ašbruk, nemačko-američka ekspertkinja za transatlantsku politiku iz nemačke fondacije Bertelsman. „Potencijalni kandidati, koji su bili predloženi da zamene Džoa Bajdena, odmah nakon debate pružili su snažnu podršku predsedniku.“

Guverner Kalifornije Gavin Njusom, jedan od onih koji su se spominjali kao zamena za Bajdena, rekao je na američkoj televiziji MSNBC: „Ne okreću se leđa kandidatu zbog jednog nastupa. Koja stranka to radi?“

Koliko je verovatno da će Bajden da odustane?

Činjenica je da je i pre debate postojala zabrinutost da Bajden zbog svoje starosti nije najbolji kandidat za izbore. Ta zabrinutost pojačala se nakon duela sa Trampom. Zamena predsedničkog kandidata, koji je uz to i aktuelni predsednik Sjedinjenih Država, ovako kasno u trci, bila bi veoma neobična. Ali, nije nemoguća.

„Da bi se zamenio kandidat u ovom trenutku, idealno bi bilo da se on sam povuče“, kaže Filipo Trevisan, vanredni profesor na Američkoj univerzitetskoj školi komunikacije. To bi, smatra, bilo najjednostavnije.

Trevisan takođe kaže da ne misli da će se Bajden, koji je čitav život proveo u politici, povući i odustati od šanse da osvoji drugi mandat u Beloj kući. „Stvari bi mogle da se promene tokom naredne nedelje, kada se pogledaju rezultati anketa“, dodaje Trevisan, stručnjak za američku politiku i kampanje. „Ali trenutno, na osnovu onoga što smo čuli od Bajdena i njegovog izbornog tima, mislim da je veoma malo verovatno da će se on povući.“

Prvog jula, u sklopu Bajdenove kampanje, objavljen je reklamni spot u kojem se vidi odlučan Džo Bajden kako govori publici: „Znam da nisam mlad čovek, ali znam kako se radi ovaj posao. I znam, kao što i milioni Amerikanaca znaju, da nakon što padnete – ustajete.“

Otvorena konvencija: šta će se desiti ako Bajden odstupi?

Na predizborima pristalice demokrata i republikanaca glasaju za političara za kojeg žele da bude njihov kandidat. Ko god pobedi u nekoj od 50 američkih država, „dobija“ delegate iz te države.

Na nacionalnoj konvenciji u avgustu, odnosno Kongresu Demokratske partije, ti delegati glasaju ko će biti predsednički kandidat demokrata. Velika većina njih već je obećana Bajdenu. Oni nisu zakonom obavezni da glasaju za njega, ali po prirodi stvari, odnosno načinu funkcionisanja procesa predizbora u SAD, to se od njih očekuje.

Ako Bajden odstupi, „doći će do opšteg meteža i nekontrolisane situacije“, ukazuje Trevisan. „Oni bi onda mogli bi glasati za koga god žele.“ To se onda naziva „otvorena konvencija“. Delegati bi u tom slučaju glasali po svojoj savesti.

Rukovodstvo Demokratske stranke izabralo bi kandidata za kojeg misle da ima najbolje šanse da pobedi na predsedničkim izborima u SAD i pokušalo da pridobije delegate da glasaju za njega. „[Potpredsednica] Kamala Haris bi imala pravo da bude prva opcija“, rekao je za DW Džej Majls Koleman, analitičar i ekspert za izbore iz Centra za politiku Univerziteta Virdžinia odmah nakon duela.

Potpredsednica SAD Kamala Haris
Potpredsednica SAD Kamala HarisFoto: Grace Trejo/Arizona Daily Star via AP/picture alliance

Stručnjak za američku politiku i kampanje Trevisan smatra da izbor Kamale Haris u tom slučaju možda ne bi bio najbolji potez. „Njena povezanost s Bajdenovom administracijom mogla bi da ima negativan efekat. Njen rejting je sličan Bajdenovom.“ Kada je predsednik nesposoban za obavljanje dužnosti zbog na primer bolesti ili hitnog medicinskog zahvata, potpredsednica preuzima posao. Ali, ona automatski ne postaje kandidat kada predsednik odstupi sa funkcije pre stranačke konvencije.

Moguća zamena za Bajdena: Haris, Njusom, Vitmer

Za moguće predsedničke kandidate predloženo je nekoliko imena, ako Bajden odustane od predsedničke trke. Pored potpredsednice Haris i guvernera Kalifornije Njusoma, tu je i guvernerka Mičigena Grečen Vitmer. Ona je prvi put izabrana za guvernerku 2018, a onda je i reizabrana 2022.

Njen reizbor na mesto guvernerke smatra se velikim uspehom zato što je 2022. bila izborna godina pod predsednikom iz redova demokrata (Bajdenom) a obično je za kandidate iz stranke aktuelnog predsednika tada teže da pridobiju birače. Ali, Vitmer je uspela, s većom razlikom od očekivane i to u važnoj, ključnoj državi Mičigen, koja se ne smatra sigurnom državom za Demokrate poput Kalifornije ili Njujorka.

Ipak, kao i drugi moćni političari iz redova demokrata, i Vitmer je snažno podržala Bajdena nakon debate, napisavši na društvenoj mreži Iks: „Moramo ponovo da izaberemo Džoa Bajdena i Kamalu Haris.“

Može li da bude izabran drugi kandidat protiv Bajdenove volje?

Šta ako Bajden ne odstupi, a demokrate ipak žele da imenuju drugog kandidata za američkog predsednika na konvenciji, odnosno Kongresu stranke u avgustu? „To neće funkcionisati“, kaže Kliver Ašbuok.

„SAD je već imala predizbore za selekciju, odnosno izbor predsedničkog kandidata demokrata, na kojima je Bajden pridobio 99 odsto delegata. Svesno suprotstavljanje glasanju delegata bilo bi zaobilaženje demokratskog procesa. Kada se zemlja nalazi u opasnom trenutku za demokratiju, niko u Demokratskoj stranci to neće pokušati“, smatra Ašbruk.

Ako bi se Bajden povukao kasnije, nakon konvencije, na primer iz zdravstvenih razloga, tada čak ni delegati ne bi mogli da glasaju o novom kandidatu. Umesto toga bi se sastao Nacionalni odbor demokrata i odlučio o kandidatu – a to je nešto što bi sigurno podstaklo rasprave o stanju demokratije u SAD.

*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom jeziku