080408 Pilze Umwelt Produktion
15. april 2008.Brojne pečurke poseduju sasvim određne molekule proteina – takozvane lakaze, koje su hemijski preduslov za njihovu sposobnost da nešto razgrade kako bi mogle da se hrane. Slično onome što u ljudskom telu čini želudačna kiselina.
Nemački istraživači su ovaj proces detaljnije proučili i otkrili da se prilikom razgradnje materija u pečurkama odvijaju i neke druge reakcije. Kada pečurka aktivira svoje proteine – lakaze – kao na primer tokom razgradnje drveta, nastaju nove hemijske supstance. Lakaze mogu i da reaguju sa mnogim drugim supstancijama i tako stvaraju nova jedinjenja. One dakle čine to što se danas radi u fabrikama, ali prirodnim putem – objašnjava profesor Frider Šauer sa univerziteta Grajfsvald:
„Ti enzimi su interesantni ne samo zato što mogu nešto da razgrade već mogu i da sintetizuju. Oni dakle mogu da spoje različite molekule u jedan veliki molekul i tako budu od koristi za hemijsku industriju.“
Otrovi i fine hemikalije
Pečurke bi dakle zaista mogle da se koriste kao prirodne hemijske fabrike. Jer ovi prirodni enzimi – lakaze – imaju prednosti u odnosu na enzime koji se hemijski proizvode. Stabilniji su, pri sobnoj temperaturi se mesecima ne menjaju i mogu se dobro tehnički koristiti. Osim toga, i to je odlučujuće, prirodni enzimi mogu da razgrade više od jedne ili dve supstance. Pofesor Šauer:
„Tako mogu da koriste hiljade supstanci u reakciji i čitav niz hemijskih supstancija mogu da na taj način sintetizuju. To mogu biti antibiotici, citostatici ili pak fine hemikalije.“
Fine hemikalije su proizvodi s kojima se srećemo svakodnevno, kao što su na primer lekovi, sredstva za pranje, boje, lepkovi. One moraju biti čiste, a za njihovu sintezu su često potrebne tehničke hemikalije sa kojima nije jednostavno baratati – govorim o sumpornoj kiselini, masnoj sodi i slično…Kada bi te hemikalije mogle da se izbegnu onda i proizvodnja finih hemikalija ne bi bila tako opasna kao sada.
Naučnici iz Grajfsvalda nisu jedini koji se ovim bave – ali su prvi koji će prijaviti patent. Zbog toga nisu bili u stanju da nam još detaljnije objasne o kakvom je procesu reč.
Institut za Mikrobiologiju Univerziteta u Grajfsvaldu ima najveću zbirku pečuraka u Nemačkoj. 4500 različitih vrsta čuva se i neguje s ciljem da se nađe odgovarajuća tehnička primena. Istraživanja su tek na početku…Proizvodnja lekova, razgradnja materija štetnih po okolinu …mogućnosti su raznolike.