Život bez zdravstvenog osiguranja

Christoph H. iz dana u dan živi s bolovima. Ovog 55-godišnjaka osim reume muče i bolovi u kralježnici koji su se pojavili nakon što je preuzeo njegu nad bolesnom majkom. Christoph H. se o 86-godišnjakinji brine svakodnevno: kuha joj hranu, presvlači krevet, nosi do WC-a. Majku oboljelu od demencije redovito obilazi i liječnica. No, unatoč činjenici da i sam pati od zdravstvenih tegoba, on ne dobiva nikakvu terapiju i to zbog toga što već godinama nije zdravstveno osiguran. U međuvremenu su Christophu poispadali mnogi zubi jer jednostavni nije odlazio ni zubaru. On je svoje zdravstveno osiguranje izgubio nakon što se prestao javljati uredu za zapošljavanje. Nakon nekoliko teških udaraca u privatnom životu, Christoph je pao u depresiju i danima nije izlazio iz kuće, niti je otvarao pisma koja mu je slala agencija za zapošljavanje. Nakon nekog vremena je izgubio i novčanu potporu i zdravstveno osiguranje koje mu je plaćala država.

Nakon što se i službeno počeo brinuti o svojoj bolesnoj majci, država mu je počela plaćati za njegu. No pravo na zdravstveno osiguranje bi imao jedino ako je prijavljen na uredu za zapošljavanje. No to u njegovom slučaju ne dolazi u obzir. "Toliko dugo dok se brinete o majci, ne stojite na raspolaganju tržištu rada", glasilo je službeno obrazloženje u uredu za zapošljavanje. I tako je ostao ujedno i bez zdravstvenog osiguranja.

Dugovi kao kazna

Christoph H. zasigurno nije jedini ovakav slučaj u Njemačkoj iako su ovakvi problemi u pravilu većini nepoznati. Živjeti bez zdravstvenog osiguranja, obično se povezivalo s SAD-om. Tamo su već stotine tisuća ljudi izgubili sve što su imali u trenutku kada su se razboljeli. Troškove su morali plaćati sami i tako su doslovno pali na "prosjački štap". Tek s mnogo uloženog truda je predsjedniku Obami pošlo za rukom uvođenje zdravstvenog osiguranja za sve pa čak i za one vrlo siromašne.

Međutim, prema najnovijim procjenama stručnjaka, život bez zdravstvenog osiguranja u međuvremenu je i u Njemačkoj poprimio masovne dimenzije. Računa se da, usprkos zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, trenutno u Njemačkoj živi između 100.000 i 150.000 ljudi koji nisu osigurani. Među njima su većinski samostalni obrtnici i poduzetnici koji iz financijskih razloga više nisu u mogućnosti plaćati mjesečne rate, zatim nezaposleni koji iz razno-raznih razloga nemaju pravo na pomoć države ili pak rastavljeni. Među njima ima najviše žena koje su prije razvoda bile osigurane preko supruga, a rastavom su izgubile ovo pravo. No, koje su posljedice neosiguranja?

Oni koji nisu osigurani zbog toga doduše neće biti kažnjeni, no u jednom trenutku ipak moraju nadoknaditi sve rate koje nisu uplatili u razdoblju dok su još zapravo bili osigurani kao i poseban dodatak jer su eto, propustili platiti sve na vrijeme. Ovaj "dodatak" iznosi 60 posto od ukupne godišnje svote osiguranja. Sveukupni iznos duga u slučaju Christopha H. je više od 10.000 eura. Budući da mjesečno na raspolaganju ima svega 700 eura, on ovaj dug jednostavno ne može platiti, a s obzirom na promjene u njemačkom zakonu - on to više i ne mora.

Promjene u zakonu

Naime, u ljeto prošle godine donesen je zakon u kojem stoji da svi oni koji se (ponovno) žele zdravstveno osigurati i ukoliko to učine do 31.12.2013. godine, imaju mogućnost to učiniti i ujedno biti oslobođeni duga kao i spomenutog dodatka. "No, do sada su tek rijetki iskoristili ovu priliku. Broj onih koji su se prijavili zdravstvenim osiguranjima niži je od očekivanog. Očito mnogi ne znaju za ovu mogućnost", kaže Alexander Elbers iz socijalne ustanove "Der Paritätische Nordrhein-Westfalen".

"Posebno je nizak broj osoba s migracijskom pozadinom. Do njih ove nove informacije očito još teže dolaze", naglašava Arif Ünal, zastupnik stranke Zelenih u pokrajinskom parlamentu Sjevernog Porajnja i Vestfalije. Međutim, on dodaje kako se boljom informiranošću ovaj problem ipak neće riješiti. Dodatnu poteškoću čini i činjenica da oni koji se žele zdravstveno osigurati, bez obzira na niska primanja ili nezaposlenost, moraju mjesečno plaćati 155 eura za svoje zdravstveno osiguranje. "Zato bi bilo važno smanjiti ovaj iznos. On bi u svakom slučaju trebao biti manji od 100 eura mjesečno", kaže Arif Ünal.

Što se Christopha H. tiče, on će od sada također morati plaćati 155 eura mjesečno iako si to zapravo, obzirom na niska primanja, zapravo ne može priuštiti. "Morat ću još više paziti na izdatke i jako štedjeti. No, s druge strane osjećam veliko olakšanje da ću uskoro opet imati zdravstveno osiguranje i da ću uskoro moći opet k liječniku", kaže Christoph H.