Švicarska otvara svoje granice

Pitanje o slobodnom kretanju građana novih članica Europske unije u Švicarskoj je izazvalo jednu od najvećih političkih rasprava u posljednjih nekoliko desetljeća. Samo švicarsko gospodarstvo u kampanju je uložilo na desetke milijuna švicarskih franaka. Pojedine kantonske vlade, krovne organizacije i većina političkih stranaka u svojim kampanjama govorili su čak o postavljanju pitanja povjerenja.

Rezultat je na kraju bio kao i većina posljednjih referenduma – prilično tijesan. 56 posto od 4,6 milijuna Švicaraca izjasnilo se za otvaranje švicarskog tržišta rada i time učinilo još jedan korak prema europskim integracijama.

Poraz za protivnike EU-a

Po peti puta za redom protivnici švicarskog članstva u EU-u bili su neuspješni. Švicarska prihvaća 2001. godine prvi bilateralni sporazumni paket u kojemu je dogovoreno slobodno kretanje građana tadašnjih 15 zemalja članica Europske unije. Nakon jučerašnjeg referenduma i nakon slobodnog kretanja Nijemaca, Francuza i Britanaca uskoro će to u Švicarskoj na tržištu rada biti moguće i za Poljake, Estonce i Slovence koji će svoj novac moći zarađivati u švicarskim bankama, uredima ili bolnicama. Od 2011. godine vrijedit će potpuna i neograničena sloboda kretanja radne snage iz novih zemalja članica.

Za odbijanje referenduma zalagala se konzervativna vlada u Bernu, a za prihvaćanje većina ostalih velikih stranaka, sindikati, ali i gospodarske udruge.

Švicarska izbjegla „posljedice“

Švicarska je od 1999. godine s Europskom unijom sklopila sedam bilateralnih sporazuma. S proširenjem Europske unije u svibnju prošle godine šest postojećih sporazuma prošireno je i na nove članice. Kod ugovora o slobodnom kretanju osoba Švicarska je tražila dodatni protokol koji ograničava doseljavanje radnika. Rezultat glasi da je sada na snazi prijelazno razdoblje od 2011. godine.

Da su Švicarci na jučerašnjem referendumu glasovali negativno, Europska bi unija poništila sporazum, a time vjerojatno i sve ostale sporazume. Europska je komisija uoči referenduma upozorila Švicarsku da bi odbijanje otvaranje tržišta rada imalo „posljednice“ za obostrane odnose.