1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što će Trump učiniti prvih dana u Bijeloj kući?

19. siječnja 2025

Više carina, usporavanje imigracija duž meksičke granice, povlačenje iz Pariškog sporazuma i niz pomilovanja. Je li to ono što SAD i svijet mogu očekivati u prvim danima Donalda Trumpa?

https://p.dw.com/p/4p9cX
Donald Trump uskoro se vraća u Bijelu kuću u Washingtonu, nakon što je ponovno izabran za predsjednika SAD-a
Donald Trump uskoro se vraća u Bijelu kuću u Washingtonu, nakon što je ponovno izabran za predsjednika SAD-aFoto: Evan Vucci/AP/picture alliance

Prvi dani Donalda Trumpa na funkciji predsjednika SAD-a imat će veliki simbolički značaj. On želi pokazati biračima da ozbiljno pristupa poslu. Istovremeno demonstrira moć Amerike u inozemstvu.

Korištenje predsjedničkih izvršnih naredbi

Kako bi stvari brzo pokrenuo, Donald Trump će se osloniti na primjenu predsjedničkih ukaza ili dekreta. To su direktive koje izdaje predsjednik. Ove naredbe zaobilaze Kongres i mogu pokrivati niz pitanja poput nacionalne sigurnosti, vanjske politike i regulatornih pitanja. Očekuje se da će gomila ovih dekreta biti spremna za njegovo potpisivanje 20. siječnja.

U TV-intervjuu za emisiju "Meet the Press" 8. prosinca, Trump je potvrdio da će potpisati "puno" izvršnih naredbi prvog dana na funkciji novog predsjednika SAD-a i da će se one odnositi na ekonomiju, energiju i, što je najvažnije, na granicu s Meksikom.

Međutim, dekreti nisu sveobuhvatna ovlaštenja i mogu se koristiti samo za usmjeravanje djelovanja s izvršnog nivoa vlasti na druge nivoe, kaže Dan Mallinson, izvanredni profesor politologije na Sveučilištu Penn State Harrisburg u Pensilvaniji. Oni su širokog spektra, poput Trumpovog obećanja da će zatvoriti granicu s Meksikom, a neki će pokrenuti spore procese donošenja odluka i propisa koji bi mogli potrajati godinama.

Donald Trump će 20. siječnja prisegnuti kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Na forografiji snimljenoj 7. siječnja, Trump govori pred novinarima u Palm Beachu na Floridi.
Donald Trump će 20. siječnja prisegnuti kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Na forografiji snimljenoj 7. siječnja, Trump govori pred novinarima u Palm Beachu na Floridi.Foto: Scott Olson/Getty Images

Imigracije i masovne deportacije

Od svog dolaska na političku scenu Trump je bio opsjednut meksičkom granicom i ljudima koji je prelaze da bi ušli u SAD. U svom prvom mandatu želio je dovršiti zid između dvije zemlje i natjerati Meksiko da ga plati.

Četiri godine kasnije, zaustavljanje neregularne imigracije osiguravanjem granica SAD-a bilo je jedno od glavnih pitanja, koje je Trumpu donijelo reizbor. On će vjerojatno oživjeti politiku koja zahtijeva da podnositelji zahtjeva za azil ostanu u Meksiku dok se njihovi zahtjevi obrađuju u SAD-u.

Za one koji su ilegalno borave u SAD-u, Trump je pozvao na najveću masovnu deportaciju u povijesti SAD-a, fokusirajući se prvo na kriminalce, a zatim na ostale neregistrirane migrante.

Bez obzira na ovaj plan, ove izvršne naredbe za ubrzanje deportacija bit će izazov za provedbu, jer su za to potrebni vrijeme i podrška lokalnih i državnih agencija, što znači da će se suočiti s pravnim izazovima.

Uz borbu protiv neregularne imigracije, Trump će vjerojatno ponovno usporiti legalnu imigraciju, uključujući otežavanje dobivanja radnih dozvola, zelene karte i viza i njihovo poskupljenje. Ovo bi moglo utjecati na dolazak kvalificiranih radnika i studenata.

Trump je u emisiji "Meet the Press" potvrdio da je ukidanje prava na državljanstvo po rođenju od početka bio njegov prioritet, po mogućnosti i ukazom. "Završit ćemo s tim jer je to apsurdno," rekao je. Ovo bi moglo biti teško, jer je princip po kojem je svaka osoba, rođena na tlu SAD-a, američki državljanin - ukorijenjen u Ustavu SAD-a.

Prijetnja carinama na uvezenu robu

Trgovina je još jedno područje koje privlači veliku pažnju Trumpa. Nedavno je predložio uvođenje opće carine od 10% na sve što ulazi u SAD. Meksiko, Kanada i Kina, najveći trgovinski partneri SAD-a, bili bi pogođeni još višim carinama.

"Još nije jasno u kojoj mjeri će se to dogoditi i koristi li se prijetnja carinama kako bi se određene zemlje natjerale na trgovinske pregovore," rekao je Mallinson. Međutim, na osnovu njegove prethodne prakse, vjeruje se da će Trump uvesti neke nove carine.

U svom prvom mandatu, Trump je uveo carine na robu poput čelika, aliuminija i solarnih ploča. U novom mandatu najavljuje još više carina.
U svom prvom mandatu, Trump je uveo carine na robu poput čelika, aliuminija i solarnih ploča. U novom mandatu najavljuje još više carina.Foto: Brendan Smialowski/AFP

Iako predsjednik ima ovlaštenje da uvede carine na određene kategorije robe iz uvoza, uvođenje opće carine na svu robu bilo bi složenije. Takav potez bi izazvao kaos i bio bi osporen na sudu.

Pored toga, carine bi mogle pogoršati domaće probleme. "Bijes zbog inflacije pomogao je Trumpu da pobijedi na izborima, ali on bi mogao brzo izgubiti naklonost javnosti ako njegova ekonomska politika dovede do povećanja cijena ili oslabi ekonomiju", kaže Mallinson.

Napuštanje Pariškog sporazuma o klimi

Iako je okoliš manje važan američkim biračima od ekonomije ili imigracija, Trump ipak cilja i na ovu temu.

Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, povukao je SAD iz Pariškog sporazuma, čiji je cilj smanjenje emisija ugljičnog dioksida u svrhu borbe protiv klimatskih promjena. Joe Biden je poništio tu odluku i ponovo se pridružio sporazumu još prvog dana na funkciji predsjednika.

Trump će nastojati povećati izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), posebno u Europu kako bi nadoknadio gubitak ruskog plina
Trump će nastojati povećati izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), posebno u Europu kako bi nadoknadio gubitak ruskog plinaFoto: Lex van Lieshout/ANP/AFP/Getty Images

Sada, ponavljajući frazu "Buši, samo buši," Trump je obećao proširenje eksploatacije sirove nafte. Fokusirajući se na fracking i fosilna goriva, nije iznenađenje ako ponovo povuče SAD iz klimatskog sporazuma – što bi mogao biti jedan od njegovih prvih službenih poteza.

Trump je pokazao nepoštovanje prema energiji dobivenoj vjetrom i električnim vozilima. Ovaj skepticizam bi mogao dovesti do drugih ukaza, koji poništavaju zaštitu čovjekove okoline i usporavaju projekte obnovljive energije.

Pomilovanja za osuđene sudionike nereda na Capitolu

Pomilovanje, alat koji predsjedniku daje ovlaštenje da oprosti osobama osuđenim za zločine ili okonča zatvorske kazne, također bi moglo biti korišteno prvog dana.

Trump je jasno dao do znanja da bi mogao pomilovati većinu od nekoliko stotina ljudi, osuđenih za napad na Capitol 6. siječnja 2021. "Najvjerojatnije ću to učiniti vrlo brzo," potvrdio je u emisiji "Meet the Press," rekavši da bi to bio prioritet prvog dana, čak i ako su osuđeni priznali krivicu za zločine i kaznena djela poput napada na policajce. Pri tome je naglasio kako oni „nisu imali izbora osim priznati krivnju".

Fotografija snimljana 6. siječnja 2021. prikazuje sukob policije i Trumpovih pristaša na Capitolu.
Fotografija snimljana 6. siječnja 2021. prikazuje sukob policije i Trumpovih pristaša na Capitolu. Foto: Mike Theiler/REUTERS

Hoće li Trump pokušati pomilovati i samog sebe ostaje otvoreno pitanje.

U konačnici, samo Trumpov tim zna šta je planirano za prve dane njegovog drugog mandata. Ali, morat će djelovati brzo, jer bi izbori sredinom njegovog mandata (za dvije godine) mogli okončati republikansku većinu u Senatu ili Predstavničkom domu.

"Trump se ne može ponovo kandidirati 2028., tako da sve što želi postići mora učiniti u jednom mandatu", zaključuje Mallinson.