Što sukob Izraela i Hamasa znači za njemačku ekonomiju?

Dok je većina očiju fokusirana na humanitarnu katastrofu koja se odvija u Gazi, kreatori politike i privredni lideri sve su zabrinutiji zbog ekonomskog utjecaja (mogućeg) dužeg sukoba između Izraela, Hamasa i drugih aktera u regiji.

Iako njemački izvoz u Izrael čini samo 0,4% ukupnog izvoza te zemlje — u rasponu od vozila, autodijelova, strojeva, obnovljivih izvora energije, kemikalija i farmaceutskih proizvoda — ta je mediteranska zemlja odavno ključni ekonomski partner.

"Trgovina i izravna strana ulaganja između dvije zemlje su doduše relativno mali, ali za prijenos tehnologije i suradnju u istraživanju u prirodnim znanostima i fizici, Izrael je izuzetno važan od 1960-ih godina", kaže Rolf Langhammer, viši znanstveni suradnik na Institutu za Svjetsko gospodarstvo u Kielu (IfW Kiel).

Posljednjih su godina njemačke tvrtke također izgradile snažne odnose s mnogim izraelskim tehnološkim startup-tvrtkama. Na web-stranici njemačke vlade piše da velike tvrtke poput Mercka i Siemensa zapošljavaju vrhunske inženjere iz Izraela, dok Deutsche Telekom, Bosch, Daimler, Volkswagen i BMW imaju centre za istraživanje i razvoj u Izraelu ili ulažu u novonastale tvrtke.

Njemačko-izraelske inicijative na čekanju

Lideri u industrijskom sektoru očekuju da će suradnja između dviju zemalja ostati snažna, posebno jer je Izrael predvodnik u kibernetičkoj sigurnosti, biotehnologiji, zdravstvu i obnovljivoj energiji, kao i inovacijama u prehrambenom sektoru. No, kratkoročno gledano, mnogi bi projekti mogli biti stavljeni na čekanje jer vlada neizvjesnost zbog smjera u kojem se odvija sukoba između Izraela i Hamasa.

"Postoji veliki strah (među njemačkim kompanijama, nap. red.) od eskalacije, pogotovo ako se Iran ili drugi akteri umiješaju", rekao je za DW Charm Rykower, zamjenik direktora Njemačko-izraelske industrijske i trgovinske komore (AHK Israel). "Ne želim ni zamišljati ishod ako nas očekuje dug, krvav sukob", kaže on.

Rykower kaže da njemačke tvrtke koje posluju u Izraelu za sada čekaju da vide što će se dogoditi, ali ističe da izraelska ekonomija već sada pati od posljedica napada Hamasa 7. listopada.

Šekel je pao najnižu razinu u posljednjih nekoliko godina u odnosu na dolar, a stotine tisuća ljudi pozvano je u izraelsku vojsku, zbog čega su mnoge tvrtke ostale bez odgovarajućeg osoblja. Više tisuća zaposlenih privremeno je poslano na neplaćeni odmor. jer kupci ostaju kod kuće zbog sigurnosne prijetnje.

"Moramo biti strpljivi i nadati se da ovaj sukob neće eskalirati i da će se stvari oporaviti za nekoliko tjedana", kaže Rykower.

Njemačko balansiranje

Njemačka vlada odlučno je podržala pravo Izraela na samoobranu. No, u isto vrijeme, Njemačka mora izvesti delikatan čin balansiranja jer su druge zemlje Bliskog istoka osudile izraelsku vojnu taktiku u borbi protiv islamističko terorističkog Hamasa. Mnoge od tih zemalja su, ili imaju potencijal biti, još važniji privredni partneri Njemačke.

Katar, na primjer, igra posredničku ulogu u pokušaju oslobađanja oko 220 talaca koje je Hamas zarobio u Izraelu tijekom napada 7.10. Ova zemlja je također žestoko kritizirala izraelsku borbu protiv Hamasa, u kojoj je do sada poginulo više od 7.000 ljudi, prema navodima Ministarstva zdravstva Gaze kojim upravlja Hamas.

Katarski emir Tamim bin Hamad Al-Thani rekao je prošli tjedan da "Izraelu ne bi trebalo dati bezuvjetno zeleno svjetlo i neograničeno ovlaštenje da ubija" Palestince.

Langhammer za DW kaže: "Katar se ističe kao najvažniji bliskoistočni investitor u Njemačkoj. On ima udjele u tvrtkama kao što su Volkswagen, Deutsche Bank i Siemens." Stoga Langhammer napominje kako je prošle godine, usred europske energetske krize koja je dovela do vrtoglavog skoka cijena prirodnog plina, Njemačka također potpisala ugovor s Katarom o osiguranju opskrbe ukapljenim prirodnim plinom (LNG).

"Svaka vrsta eskalacije kriza teško bi pogodila Njemačku zbog njezine ovisnosti o energentima iz te regije. Ali u isto vrijeme, zemlja poput Katara ne želi vidjeti da njezina ulaganja u vrhunske njemačke tvrtke nestanu", dodaje Langhammer. "Veća prijetnja je, naravno, Iran", kaže on.

Iran, koji podržava Hamas i libanonsku militantnu skupinu Hezbolah - koja se također bori protiv Izraela - prijetio je da će blokirati Hormuški tjesnac u aktualnim napetostima s Izraelom i Zapadom. Ovaj tjesnac je najvažnija svjetska kritična točka zbog velikih količina nafte koje bivaju distribuirane ovim morskim putem.

Iran je uglavnom odvojen od trgovine sa Zapadom zbog svog spornog nuklearnog programa, zbog čega trpi sankcije SAD-a i EU-a. Ostale zemlje u regiji, uključujući Egipat i Saudijsku Arabiju sa svojim stanovništvom od 109 milijuna odnosno 36 milijuna, također predstavljaju sve veću zonu interesa za njemačke izvoznike.

"Ekonomske veze s regijom Bliskog istoka od strateške su važnosti", kaže za DW Helene Rang, izvršna direktorica Njemačkog udruženja za Bliski i Srednji istok (NUMOV). "Među ključnim faktorima ovdje su blizina, kao i rastuća prodaja i tržišta potrošača zbog velike lokalne populacije."

Futuristički projekt

Rang je govorila o velikim nadolazećim infrastrukturnim projektima, uključujući Neom u Saudijskoj Arabiji. Riječ je o ogromnom futurističkom gradu koji se gradi uz Crveno more čiji troškovi gradnje iznose skoro 500 milijardi dolara, a čija gradnja otvara i brojne mogućnosti njemačkim tvrtkama.

"Nadamo se da (sukob koji upravo eskalira, nap. red.) neće imati veliki utjecaj na ekonomsku suradnju. Situacija je teška ... (ali) istodobno se nadamo da će rješenje biti pronađeno međunarodnom diplomacijom. Mirovni sastanak u Egiptu bio je važan prvi korak", kaže Rang.

Urednik: Ashutosh Pandey

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu