Što s morskim psima?

Morski pas je životinja koja zaslužuje divljenje. Prve vrste su se pojavile još prije nekih 350 milijuna godina i od tada se razvijaju u gotovo savršene plivače - i savršene lovce iz morskih dubina. Biolozi često podsjećaju da mnogi morski psi uglavnom niti ne pomišljaju napasti i čovjeka - ali pogled na peraju morskog psa koja pliva nedaleko od plaže će i najhrabrije od nas brzo navesti da zaboravimo sve teorije biologa i stručnjaka za more.

Upravo je to problem francuskog otočića Reunion. On je smješten duboko na pučini Indijskog oceana, oko 800 kilometara istočno od afričkog otoka Madagaskara. Prekrasna priroda suptropskog otoka je već odavno privlačila turiste, ali u posljednjih nekoliko godina se čuje o sve više napada morskih pasa na plivače u moru oko otoka - ponekad i sa tragičnim ishodom.

To su morski psi Europske unije!

Prošlog tjedna je tako poginuo i Alexandre Rassica, 22-godišnji surfer koji je došao uživati u vjetru i valovima oko otoka. To je bila kap koja je prelila čašu i čuju se mnogi pozivi kako se treba "obračunati" sa tim morskim nemanima. Ali otok Reunion je jedan od "department-a" Francuske (doduše "d'outre-mer", dakle "prekomorski") - i spada u Europsku uniju! A to znači da i europski zaštitnici okoliša ne žele niti čuti o takvom krvoločnom "rješenju" problema morskih pasa.

Jean Francois Nativel, osnivač udruge Ocean Prevent Reunion, također priznaje: "Morski psi su doista važan dio ekosustava. To je čisto ludilo kad se vidi kako se ubija na stotine tisuća morskih pasa svake godine samo da bi im se odrezala leđna peraja. Ali ovdje na Reunionu nema takvih lovaca, to je zabranjeno."

Leđna peraja morskog psa je specijalitet u nekim zemljama Dalekog istoka - osobito u Kini. Zapravo, ta hrskavica nema okus po ničemu i apsurd je da se ubija čitava životinja samo zbog peraje. Ali u Kini se peraja smatra simbolom muške potencije i gotovo da ne smije manjkati na svadbenom stolu. No Reunion je Europa i zato Nativel upozorava: "Do sad niti jedan morski pas nije ubijen. Ali jesu poginuli - ljudi!"

"Ma kakva znanost!"

Francuski ministar za prekomorske krajeve, Victorin Laurel je uvjeren kako je našao rješenje između pošasti morskih pasa i želje za zaštitu okoliša: odobrio je ulov dvadeset morskih pasa "iz znanstvenih razloga".

No za Lamyu Essemlalija, aktivisticu iz francuske podružnice organizacije za zaštitu mora Sea Shepherd (Pastiri mora) je takav argument čisto licemjerje: "To je znanstveno isto toliko koliko je znanstven kitolov kojeg uporno provode Japanci! Tu nema nikakve nauke. To je čista hipokrizija kojom se žele ubijati morski psi, zato jer znamo da je meso tih pasa otrovano. O tome je već bilo mnogo studija. Oni to ne žele nazvati izlovom, nego to zovu znanstvenim istraživanjem. To je samo izgovor kako bi se umirili ljudi koji se brinu za život u moru."

Već odavno je poznato kako su mnogi morski psi - i kitovi, prepuni kemikalija koji se nemilice sipa u svjetska mora. To su već odavno otkrili i ribari Reuniona pa zato niti njih ne zanima ulov morskih pasa - ali ih sad zanima njihova likvidacija. Jer i morski psi prije svega žive od ribe, a riblja jata u širokom luku zaobilaze područja u kojima ima morskih pasa. Tako i ribari tog francuskog otoka sve češće izvlače prazne mreže - zbog morskih pasa.

Što je dvadeset beštija?

Ipak, najveći problem su napadi na ljude. I prošle nedjelje (5.8.) je stradao jedan četrdesetogodišnjak. Na sreću, spasioci su mu sačuvali život - ali je izgubio ruku i nogu. Na stotine surfera i svih koji žive od turizma su se odmah okupili pred  policijskom postajom u Reunionu, prosvjedujući protiv francuske vlade koja sprječava izlov morskih pasa.

Tamo je bio i Jean Francois Nativel: "Za nas, najvažnije bi trebalo biti sačuvati ljudske živote. Ovdje, na otoku Reunion imamo i previše morskih pasa. Vlada se boji ubijati morske pse, jer su neki ljudi fascinirani tim životinjama." Nakanu da se ubije 20 životinja Nativel zove "lošom šalom": i nakon toga će ostati još gomila morskih pasa u ovim vodama. A to svakako nije niti dugoročno rješenje. Na tom otoku se trebalo održati veliko natjecanje wind-surfera koje bi privuklo na tisuće posjetitelja. No, to natjecanje je otkazano - zbog morskih pasa.

Svi u pravu i svi u krivu

Na neki način su u ovom sporu svi u pravu - i gotovo svi zaobilaze glavni problem otoka Reunion. Jer toliki morski psi se ne okupljaju zbog surfera i plivača: u normalnim okolnostima, to bi čak uplašilo te životinje od kojih su mnoge vrste već gotovo istrebljenje. Glavni je problem zbrinjavanje otpada tog otoka usred oceana - i tu morski psi nalaze mnogo toga što ih privlači: otpadi od hrane, izljev kanalizacije...

Na to ukazuje i aktivistica udruge Pastira mora, Lamya Essemlalija. Pokazuje mjesto gdje je surfao Alexandre Rassica kad je izgubio život u napadu morskog psa. To je mjesto zagađeno raznim otpadom i u svim tim mirisima hrane, morske pse još više nadražuju nagli pokreti surfera i njihova šarena odjeća. Jer morski psi su ipak rođeni lovci - i ljudi zapravo ne shvaćaju, što im čine.

Zato bi prvo rješenje bilo pametnije riješiti zbrinjavanje otpada Reuniona. To bi u svakom slučaju koristilo svima. Turisti bi mogli uživati u čistoj prirodi, ali i morski psi bi se onda vjerojatno držali podalje od praktično jedinih i najopasnijih prirodnih neprijatelja koje imaju: čovjeka.