Što bi samostalnost donijela katalonskom gospodarstvu?

Joan Canadell vodi najpoznatiju benzinsku crpku u Kataloniji koja se nalazi u mjestu L'Ametlla del Vallès, nedaleko od Barcelone. Crpka se može prepoznati još iz daljine po velikoj Esteladi, katalonskoj zastavi koja stoji pored logotipa firme, kao i po ogromnom plakatu koji visi na krovu i na kojem je ispisano veliko „Si". To „Si" ili „Da" je dio kampanje za referendum koji će se održati 1. listopada. Poduzetnik Joan Canadell bori se za neovisnost Katalonije i u odcjepljenju vidi samo gospodarske prednosti.

„Autonomna Katalonija bila bi ekonomski jaka kao Austrija, Danska ili Norveška. To su male zemlje koje imaju relativno visok prihod po glavi stanovnika. Naš domaći bruto proizvod je također visok ", kaže on i dodaje kako je siguran da će građani Katalonije živjeti bolje s katalonskom vladom koja podržava domaću industriju, katalonski turizam i poslovanje u inozemstvu. „Živjet ćemo u svakom slučaju bolje nego s vladom u Madridu, koja prvenstveno podržava tamošnje gospodarstvo i želi stvoriti ‚Veliki Madrid‘."

„Odcjepljenje je užasan scenarij"

Joan je jedan od rijetkih poduzetnika koji se otvoreno zalažu za samostalnost Katalonije. Mnoge njegove kolege se boje da će neovisnost biti štetna za gospodarstvo, a prije svega za međunarodne korporacije sa sjedištem u Kataloniji i za lokalne firme koje posluju u inozemstvu. Josep Bou posjeduje pekaru u Barceloni i šef je katalonskog Udruženja poduzetnika. Za njega bi neovisnost bila užasan scenarij: „Kada bi se na dan nakon referenduma, 2. listopada, ispostavilo da su se građani Katalonije odlučili za odcjepljenje, regionalno gospodarstvo doživjelo bi totalni kolaps."

Ako Katalonija napusti Španjolsku, onda istovremeno napušta i Europsku uniju i time gubi sve prednosti i obveze na temelju kojih je bez komplikacija vodila poslove s ostatkom EU-a, objašnjava on. „To važi i za promet novca i putnika. Zbog toga bi neovisnost za nas bila strašna.” Vratila bi se carinska ograničenja, izvoz i uvoz bi time postali skuplji, što bi katalonska poduzeća činilo manje konkurentnima.

Josep Bou navodi još jedan problem: "Firme, koje su sklopile poslovne ugovore s partnerima u EU-u, za na primjer održavanje strojeva i aparata, susrest će se sa sljedećim problemom: Kada se pravni i politički uvjeti u Kataloniji promijene, ovi ugovori će biti automatski poništeni.”

Podrška odcjepljenju kroz poreze i donacije

Španjolska vlada pretpostavlja da bi gospodarstvo u Kataloniji nakon odcjepljenja moglo pasti za 25 do 30 posto, a stopa nezaposlenosti mogla bi se udvostručiti. Da bi pristupila EU-u, Katalonija bi s procesom pristupanja morala krenuti od samog početka – što bi mogao biti težak i trnovit put. Katalonija bi mogla postati članica EU-a tek onda kada sve zemlje daju svoj pristanak. Španjolska bi tu najvjerojatnije stavila veto.

Pristaše odcjepljenja, kao što je vlasnik benzinske crpke Joan, uvjereni su da će nakon odcjepljenja EU prihvatiti Kataloniju bez većih problema, i to samo zbog njene ekonomske važnosti. Da bi ona već sada bila što je moguće bolja, Joan radi sve što je u njegovoj moći. "Mi plaćamo poreze u Barceloni, ne u Madridu. To nije ilegalno. Činjenica je da to ne predstavlja klasičan put, ali nije zabranjeno. Pored toga, poklanjamo dio naših prihoda za projekte koji promoviraju proces neovisnosti”, kaže Joan Canadell.

U protekle tri godine to je bio iznos od barem 70.000 eura. Joan je na primjer donirao novac za dokumentarni film o neovisnosti, a pored toga on podržava i jednog katalonskog gradonačelnika koji je morao platiti novčanu kaznu jer je u vijećnici svog grada postavio katalonsku zastavu, a ne španjolsku. Problem koji bi bio prošlost, kada bi Katalonija zaista postala republika.