1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaŠpanjolska

Španjolska: Masovni protesti protiv amnestije za separatiste

13. studenoga 2023

Španjolci su masovno izašli na ulice protiv planirane amnestije za katalonske separatiste i žele nove izbore. Pritom su Sanchezovi socijaldemokrati očito prikupili dovoljno glasova za većinu.

https://p.dw.com/p/4YjWk
Prosvjed u Madridu
Prosvjed u MadriduFoto: Susana Vera/REUTERS

Stotine tisuća Španjolaca demonstriralo je u nedjelju u svim španjolskim pokrajinama protiv planirane amnestije za katalonske separatiste koju im je obećao tehnički premijer Pedro Sanchez iz socijaldemokratske stranke PSOE u zamjenu za podršku za njegov reizbor u parlamentu, koji se očekuje ovaj tjedan.

Sudionici protesta u Madridu nosili su transparente s natpisima „Ne amnestiji, da Ustavu" ili „Sanchez izdajnik."

Najveća oporbena stranka, konzervativna Narodna stranka PP, koja je pozvala na proteste, priopćila je da je širom zemlje na ulice izašlo dva milijuna ljudi. Samo u Madridu na ulicama je bilo oko milijun ljudi, tvrdi se. Službenih procjena za cijelu Španjolsku za sada nema.

Većina protiv amnestije

Pedro Sanchez (PSOE) i Alberto Nunez Feijoo (PP)
Pedro Sanchez (PSOE) i Alberto Nunez Feijoo (PP, desno)Foto: Thomas Coex/AFP

Poznato je da je otpor amnestiji u Španiji ogroman. U rujanskom istraživanju javnog mnijenja, oko 70 posto ispitanih izjasnilo se protiv amnestije - 59 posto njih su pristalice socijaldemokrata. Naime, glasači PSOE-a (stranke koja je utemeljena kao „socijalistička", ali i koja se sada definira kao „socijaldemokratska", nap. red.) su ljuti jer je Sanchez pred izbore 23. srpnja isključio mogućnost ne samo održavanja novog referenduma o odcjepljenju Katalonije, već i amnestiju za separatiste.

Ljudi već tjednima masovno protestiraju i na ulicama. Lider PP-a Alberto Nunez Feijoo rekao je da će se protesti nastaviti sve do novih izbora. Isabel Diaz Ayuso (PP), utjcajna šefica vlade madridske regije, čak govori o uvođenju „diktature na mala vrata".

Pozivu na proteste pridružili su se desničarski populistički Vox i mala liberalna stranka Ciudadanos. Konzervativci su generalno skeptični po pitanju ustupaka separatistima, dok desničarski Vox želi zabraniti takve stranke.

Pored toga, najviši nadzorni organ španskog pravosuđa, Consejo General del Poder Judicial, izrazio je ozbiljnu zabrinutost u vezi amnestije. Povjerenik EU-a za pravosuđe Didier Reynders takođe zastupa tu liniju i već je to priopćio vladi u Madridu.

Formiranje vlade u idućim danima?

Vršitelj dužnosti (tehničkog) šefa španjolske vlade, Pedro Sanchez, očigledno je skupio potrebnu većinu u parlamentu za formiranje vlade. Očekuje se da se to uradi idućih dana, dakle u zakonski definiranom roku.

U petak (10.11.) je Baskijska nacionalistička stranka objavila da će podržati Sancheza. Dan prije toga socijaldemokrati su postigli dogovor s katalonskom separatističkom strankom Junts. U zamjenu za njihove glasove, PSOE je obećao amnestiju za oko 1.400 osuđenih separatista. Početkom studenog, PSOE je već sklopio dogovor i s katalonskom separatističkom strankom ERC.

Od planirane amnestije bi profitirao i bivši šef katalonske vlade Carles Puigdemont. Političar Juntsa je 2017. Kataloniju proglasio neovisnom - nakon kontroverznog referenduma.

Nakon toga je centralna vlada u Madridu razvlastila katalonsku vladu u Barceloni, raspisani su novi izbori, a za Puigdemontom je izdana potjernica. Sanchez se tada zaklinjao da će Puigdemonta kad-tad privesti pravdi.

Puigdemont, koji živi u egzilu u Belgiji, izjavio je sada da će razgovarati sa socijaldemokratima o novom referendumu o neovisnosti Katalonije.

Nejasna većina

Španjolska: Veći minimalac, veći i problemi?

Izbori 23. srpnja rezultirali su nejasnim odnosom snaga po pitanju većine u španjolskom parlamentu. Konzervativni PP postao je doduše najjača snaga, pa je kralj Felipe VI. mandat za formiranje vlade povjerio njezinom lideru Feijoou. Međutim, on nije uspio o tome.

Nakon toga je, početkom listopada, priliku za formiranjem vlade dobio Sanchez, koji je odmah nakon izbora u srpnju, formirao manjinsku koaliciju s ljevičarskim savezom Sumar.

Promatrači strahuju da se Španjolska suočava s novom fazom političke nestabilnosti. Ako Sanchez ne dogovori većinu u parlamentu do 27. studenog, u Španjolskoj bi se automatski morali održati novi izbori - sredinom siječnja iduće godine.

Dijana Roščić (ARD, dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu