Škola kapitalizma u tvornici "Fiće"

U tvornici koja je nekad proizvodila "Fiće", "Stojadine", "Juge" i "luksuzne" Fiate 1300 ("Tristaći") koji su se nekad koturali po cestama diljem bivše Jugoslavije, dugo je potrajalo dok proizvodnja nije opet krenula. Danas se ta tvornica u Kragujevcu naravno više ne zove "Crvena Zastava", nego "Fijat automobili Srbija" i tamo se proizvode i nove "Fiće", model Fiat 500.

Tamošnju javnost je iznenadio nedavni incident čiji je uzrok, pretpostavljaju mnogi, nezadovoljstvo uvjetima rada. Na montažnoj traci je namjerno oštećeno tridesetak novih vozila "oštrim predmetom" i na njima su ispisane parole. Mediji u Srbiji ne prenose kakve parole su ispisane niti službeni razlog koji je doveo do oštećivanja vozila.

"Usamljen slučaj"

S druge strane, uprava Fiata u Srbiji se trudi umanjiti ovaj incident koji se izgleda zbio još pretprošlog vikenda. Tvrdi kako je riječ o "izoliranom slučaju" samo jednog radnika i da se još ispituju okolnosti koje su dovele do vandalizma.

Isto tako, Fiat Srbija tvrdi kako "posluje i jamči uvjete rada u skladu s najvišim standardima koji poštuju zakon i zaposlene, i jamči njihovu integraciju i dobrobit", kao i da su odnosi između uprave u Italiji i one u Srbiji "uvijek bili dobri", a hvale i odnos s lokalnim sindikatom.

Doista, i predsjednik sindikata kragujevačke tvornice Zoran Marković tvrdi kako su ostali radnici "šokirani" činom nekog od svojih kolega i kako do sad nije bilo nekog osobitog razloga zašto bi sindikat morao intervenirati, bilo zbog prekoračenja ovlasti rukovodstva bilo zbog neprimjerenog postupka prema radnicima. Tvrdi kako je bilo pojedinih nesuglasica oko godišnjih odmora i slobodnih dana, ali kako su i ti "nesporazumi brzo riješeni".

360 eura plaća

S druge strane, prosječna plaća u srbijanskoj tvornici novih "Fića" je ovoga travnja iznosila nešto preko 41.000 dinara (oko 360 eura), što je nešto ispod prosjeka za čitavu zemlju. Bez obzira na to, u nacionalnom zavodu za zapošljavanje tvrde kako se za posao u "Fijat automobili Srbija" natjecalo oko tisuću osoba.

Zato i predsjednik Gradskog odbora Saveza samostalnih sindikata Kragujevca Jugoslav Ristić nije baš posve siguran zalaže li se prvi sindikalac ove tvornice doista za interese zaposlenih. Ristić priznaje kako je u doba tranzicije bilo sindikalnih vođa koji su, zbog vlastitih interesa, izdali sindikalne ideje i to se onda negativno odrazilo na ugled sindikata.

Utoliko sindikat u Srbiji "nije naročito popularna organizacija" i oni koji se doista zalažu za pravo radnika "to rade iz čistog altruizma ili osjećaja pravde". Smatra kako su tamošnjem sindikatu potrebni "oštri profesionalci koji znaju što treba i kako treba raditi."

Nema države, nego je tu "gazda"

Sociologinja Jelena Petrović Desnica ukazuje kako je i ovaj slučaj uništavanja tvorničke imovine svojevrsna posljedica tranzicije iz socijalizma u kapitalizam u kojemu se svatko osobno manje ili više uspješno suočava s novim izazovima. Ona smatra i da je tu riječ o potpuno novom odnosu prema poslodavcu koji je potpuno drugačijeg tipa, nego onda kada je vlasnik tvornice bila država.

"U novim okolnostima ni sindikati ne funkcioniraju sasvim onako kako bi trebalo", smatra sociologinja. Ipak dodaje kako bi i u tim uvjetima svatko trebao potražiti "primjerene kanale i zakonske okvire" kako bi izrazio nezadovoljstvo koje se sakupilo. Isto tako, Jelena Petrović Desnica smatra kako i uništavanje imovine nije nikakav put, nego se to nezadovoljstvo treba izraziti na "civiliziran i primjeren način".