Članice EU-a otvaraju tržišta vojne industrije

Kako bi uštedjeli, a ipak ostali konkurentni ministri obrane zemalja članica Europske unije dogovorili su otvaranje tržišta vojne industrije. Radi se o poslovima u vrijednosti od 30 milijardi eura. Time se tržišna ekonomija proširila na do sada zatvoreno područje. Od srpnja 2006. godine na snazi je kodeks ponašanja. Zemlje članice svaki natječaj čija je vrijednost veća od milijun eura moraju prijaviti Europskoj agenciji za obranu EDA-i (European Defence Agency) i javno ga raspisati na internetu.

Ovo se ne odnosi na vrlo osjetljivo naoružanje poput atomskog, biološkog ili kemijskog oružja. Članice mogu sudjelovati dragovoljno. Zemlje moraju do proljeća Agenciji prijaviti sudjeluju li u projektu. Sankcije u slučaju kršenja kodeksa ponašanja nisu predviđene, premda će ih Agencija registrirati. Ipak, francuska ministrica obrane Michele Alliot-Marie je uvjerena u uspjeh ove akcije. Zemlje koje sudjeluju moralno su se obvezale da će se pridržavati dogovora. No, ipak ne sve, jer Danska primjerice ne sudjeluje u radu Agencije EDA-e, dok Španjolci strahuju za svoje šanse u tržišnoj utakmici.

Cilj: veća transparentnost i konkurencija

Do sada je svaki ministar obrane narudžbe za svoju vojnu industriju mogao dostaviti domaćim kompanijama. U Europi se godišnje na naoružanje troši 30 milijardi eura. Za usporedbu: SAD troši 130 milijardi dolara. Daleko zastrašujuće brojke su što ih je predstavio povjerenik Günter Verheugen, zadužen za industriju. Na području obrane SAD izdvaja sedam puta više od EU-a za istraživanje i razvoj. Stoga ne iznenađuje da je deset najvećih kompanija koje proizvode oružje nastanjeno upravo u Sjedinjenim Američkim Državama.

Jačanje vojne industrije ima i političku pozadinu. Radi se o vjerodostojnosti europske obrambene politike. Računica je jednostavna: bez vlastitog oružja nema niti vojne neovisnosti od SAD-a. Europska je unija pred velikim izazovom, jer od 2010. godine trebala bi imati europske snage za intervencije u kriznim područjima.

Hrvatski doprinos sigurnosnoj politici EU-a

Ovoga tjedna europski trojac ministara obrane informirao je o temama sastanka predstavnike Hrvatske, Turske, Islanda i Norveške. Državni tajnik u MORH-u Mate Raboteg iskoristio je priliku da naglasi kako će Hrvatska vezati svoje velike programe opremanja uz sposobnosti europske obrambene industrije. Hrvatsko izaslanstvo je naglasilo da posjeduje nekoliko zanimljivih programa i za Europsku uniju koji podrazumijevaju strateško partnerstvo s vojnom industrijom.

„Jedan od tih programa je naše oklopno vozilo i mi ćemo uskoro donijeti odluku koji je to strateški partner s kojim će Hrvatska razvijati to vozilo. Inače, svi obrambeni programi koji će se razvijati u Hrvatskoj moraju voditi računa o participaciji hrvatske industrije, jer smo deklarirali to kao strateško opredjeljenje da se kroz transfer tehnologije i sudjelovanje domaćih kompanija razvija i domaće gospodarstvo. Mi svaki od ovih naših budućih programa dizajniramo i planiramo na takav način – i u pogledu proizvodnje oklopnih vozila, i u pogledu budućih sposobnosti vezanih uz obalnu stražu, i o bilo kojem drugom programu se ubuduće radilo. To smo najavili i to će biti jedan od naših doprinosa zajedničkoj europskoj i sigurnosnoj politici, a ostalo su snage koje mi razvijamo za sudjelovanje u operacijama koje vodi NATO i koje su prema svojim karakteristikama potpuno ekvivalentne onima koje traži i Europska unija i nećemo razvijati dvostruke kapacitete“, kazao je državni tajnik u MORH-u Mate Raboteg.

Zasad bez smanjenja vojne misije u BiH

Nadalje, ministri obrane informirali su i o misiji u Bosni i Hercegovini, gdje je među ostalim naglašeno kako se vojne snage u toj zemlji neće smanjivati sve do izbora u listopadu iduće godine, kada bi se nanovo ispitala mogućnost eventualnog smanjenja broja od trenutno oko 6 000 vojnika.