Zračenje donosi smrt, ali i režim ubija ljude

Na mjestu tragedije na sjeveru Ukrajine u spomen brojnih žrtava jutros su se okupili bivši djelatnici elektrane i članovi njihovih obitelji. U susjednoj Bjelorusiji, koja je do danas najteže pogođena atomskom nesrećom, večeras se očekuju tisuće ljudi koji će maršom ulicama glavnoga grada Minska podsjetiti na događaje od 26. travnja 1986. u Černobilu.

Bjeloruska oporba godišnjicu katastrofe već tradicionalno obilježava posmrtnim maršem. On će se, međutim, nakon pobjede šefa države Aleksandra Lukašenka na spornim predsjedničkim izborima 19. ožujka, ipak pretvoriti u prosvjede protiv režima. Od toga barem polazi Anatolij Lebedko, jedan od vodećih političara ujedinjenih demokrata u Bjelorusiji: «Od posljedica radioaktivnog zračenja još uvijek boluje i umire mnogo ljudi. No, postoji i pravna strana Černobila iza koje stoji bjeloruski režim. I on ubija ljude i gazi njihova prava. Stoga je moto ovogodišnje povorke: ‹Protiv nuklearnoga i političkog Černobila›. Sve dok postoji ovaj sustav, ni problemi žrtava Černobila neće biti riješeni.»

Četvrtina teritorija bjeloruske države ozračena je u katastrofi prije 20 godina. Najmanje dva od deset milijuna stanovnika živi na kontaminiranim područjima. Veliki dio proračuna svake se godine izdvaja za suzbijanje posljedica nesreće. Oporba kritizira visoke birokratske zapreke što ih je Lukašenkov režim postavio donatorima humanitarne pomoći iz inozemstva, očigledno zbog bojazni od kontakata domaćih i stranih organizacija. Osim toga bi se, prema planovima Vlade u Minsku, još više ljudi trebalo naseliti u pogođenim krajevima i tamo se baviti poljodjeljstvom.